Nakon što je zagrebački gradonačelnik najavio da će već do kraja ove školske godine uvesti građanski odgoj u dio škola, brzo su se javili dežurni protivnici koji su krenuli upozoravati da se radi o “o ideološkoj indoktrinaciji pod krinkom razvijanja kritičkog mišljenja”.
Da smo svi mi imali takav odgoj prije 20, 30 ili 40 godina možda nas banke ne bi mogle tako lako smuljati kao kad su nam uvalile prešutne minuse. Dok se u Zagrebu sve najavljuje, u Rijeci se već odavno provodi. Taj je grad, prvi u Hrvatskoj, prije šest školskih godina uveo građanski odgoj. Danas ga slušaju učenici od 5. do 8. razreda u gotovo svim školama.
Više u videoprilogu RTL-a:
Samo jedna od riječka osnovna škola nema građanski odgoj
Dok u Zagrebu tek kreću rasprave oko uvođenja građanskog odgoja, riječke šestašice jedva čekaju nove lekcije. Tema je puno, a uče ih od lani.
“Znam kako se ponašat prema ljudima, znam neke kulturne stvari koje inače nisu toliko očite, odnosno kako da to drugačije kažem, znam o politici više nego što sam znala prije nego što sam krenula na građanski”, kaže Mara Vidačković, učenica Osnovne škole Nikola Tesla u Rijeci
“Današnji svijet je da kažem dosta okrutan i sami prema sebi moramo biti si najbolji prijatelji da bi u principu svijetu mogli bit dobri i jedni prema drugima”, podijelila je učenica Ema Mohorovičić.
“Pa učimo o svačemu, o političarima i pričamo o svačemu”, kaže učenica Lina Vlajković.
To je izvanastavna aktivnost pa ocjena nema. Startalo se s jednim školskim satom na tjedan, ali na inzistiranje učenika sada je to blok sat.
“I učim iz zabave, zato jer jako puno naučimo o okolišu i o očuvanju i ima jako puno volontiranja, a to mi se sviđa”, kaže učenica Katja Brusić.
Cilj je jasan. “Potaknuti ih na što kritičnija promišljanja o toj problematici koja nas sve okružuje”, kaže Ivana Smolčić Padjen, provoditeljica građanskog odgoja OŠ Nikola Tesla u Rijeci.
Samo jedna od 25 riječkih osnovnih škola nema građanski odgoj i to iz objektivnih razloga. Educirano je 65 provoditelja programa. Riječki stručnjaci napisali su priručnike koje je Grad Rijeka besplatno svima stavio na raspolaganje. Stvarala ih je ova školska psihologinja.
“Nismo željeli pogriješiti upravo u ovome što smo govorili, a to je dob djece i razvojno prihvatljiv način obrade određenih tema”, kaže Orjana Marušić Štimac, suautorica priručnika.
Naglasak je na terenskoj nastavi, učenici nemaju bilježnice nego mape u koje spremaju ulaznice, fotografije, bilješke i projektnu dokumentaciju. Uči se sve.
“Zapravo se radi o vještinama koje ni odrasli nemaju, to su razlika između žiro-računa i tekućeg računa, kreiranje i upravljanje uravnoteženo sa kućnim budžetom, medijska pismenost, politička pismenost, tu se naravno kreće primjereno uzrastu od biranja predsjednika razreda, znati se zauzeti za sebe, znati reći ne kada se osjećaju nelagodno”, objašnjava Sanda Sušanj pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke.
Na uvođenju građanskog odgoja inzistirao je bivši gradonačelnik, kaže da ne razumije zašto neki i dalje otkrivaju toplu vodu.
“Ono što je definitivno smiješno je da se pokušava proturit priča kako iza građanskog odgoja stoji ideologija i kako je građanski odgoj nekakva zamjena za vjeronauk, ne to nije točno”, tvrdi Vojko Obersnel (SDP), bivši gradonačelnik Rijeke.
Za kritičare imaju poruku. “Nastojim svojim učenicima reći da je najopasnije i vrlo opasno upuštati se u rasprave oko onih stvari za koje se nismo pripremili”, kaže Smolčić Padjen. A one, itekako pripremljene, jedva čekaju, kažu, nova znanja iz građanskog odgoja!
