Županije i gradovi zbog porezne reforme u minusu, potrošnja raste

Mali Losinj

Zbog mini porezne reforme od početka ove godine, prihodi u županijskim proračunima u prva su tri mjeseca 2015. pali za prosječno 20 posto, dok se kod većine gradova i općina minusi kreću do osam posto.

– U prvom kvartalu ove godine hrvatske su županije u prosjeku imale 20 posto manji prihod od poreza na dohodak. Projekcije Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja govorile se o manjku od sedam do osam posto. Mi smo za svaki slučaj u proračune ukalkulirali manjak od deset posto, a došli smo na 20 posto. Županijski proračuni su drastično smanjeni, nema ni ‘k’ od kompenzacijskih mjera države, a standard stanovništva se pritom uopće nije povećao”, rekao je Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Virovitičko-podravske županije.

“Županijama nedostaje novca, ostali smo bez 20 posto prihoda kojeg smo ulagali u škole, vrtiće, infrastrukturu, nova igrališta, u sve ono što je bilo najpotrebnije za dizanje životnog standarda, dok se s druge strane zaposleno stanovništvo nije puno pomoglo s tih par desetaka kuna što su dobili poreznom mini reformom. Svi su nas ‘izvarali’ i ne govorim to iz pozicije HDZ-ovca jer ovo nema veze s političkim bojama, isto je i u SDP-ovskoj Primorsko-goranskoj županiji ili u isto tako SDP-ovskom Splitu, isto je i županijama i gradovima i općinama”, kaže Tolušić.

Priznaje, doduše, kako se i inače proračuni nešto slabije pune u prvom godišnjem kvartalu, ali i kako minus od prihoda od poreza na dohodak, što se tiče prosjeka svih hrvatskih županija, na kraju godine neće biti manji od 15-ak posto.

Gari Cappelli
Gari Cappelli

Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli ističe kako su ih ove godine isključivo spasile velike investicije lokalne turističke tvrtke.

“Spasilo nas je to što je tvrtka Jadranka u velikim investicijama, što su povećali broj zaposlenih, ali i jednom dijelu djelatnika povećali plaće. Bez toga, gradski bi proračun, a zbog izmjena poreza na dohodak, bio od pet do sedam posto u minusu. Sada smo oko nule, nekako ide i ne žalimo se”, rekao je Cappelli.

U Malom Lošinju, kaže Cappelli, nisu dizali cijene komunalne naknade, kao što su to radili mnogi u Hrvatskoj, ali su smanjili plaće zaposlenicima u gradskoj upravi i poduzećima za pet posto te rezali sve dodatne troškove.

“Sada razmišljam gdje bi nam bio kraj da nije došlo do porezne mini reforme. Bili bi u plusu oko sedam posto, a s tim bi novcem mogli dodatno financirati, odnosno ulagati u školstvo, vrtiće, škole, bolnice”, zaključio je gradonačelnik Malog Lošinja.

Đuro Bukvić, predsjednik Udruge općina i ujedno načelnik Općine Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji, navodi da su od svojih članica naručili podatke o tome kako su porezne izmjene utjecale na njihove proračune te da bi podatke trebali imati početkom svibnja.

“Činjenica je da su tim poreznim izmjenama neke općine dobile, a neke izgubile. No, pričekat ćemo konkretne rezultate. S druge strane, ljudi tim izmjenama nisu puno dobili, na plaći od recimo 3.000 kuna dobitak je 30 ili 40 kuna. Što čovjeku znači 30 ili 40 kuna?”, pita se Bukvić.

Pri izmjenama poreza na dohodak, koji je jednim dijelom rasteretio plaće zaposlenih, kalkuliralo se da će lokalni proračuni na godišnjoj razini ostati bez 1,8 milijardi kuna. Plan je bio da im polovinu tog iznosa kompenzira država, dok su se za 900 milijuna kuna trebali snaći sami gradski čelnici, odnosno načelnici općina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za siječanj iznosila je 5.656 kuna, što je nominalno za 1,9 posto, a realno za 2,8 posto više u odnosu na siječanj prošle godine.

Iako neki govore da je rast neto plaća mizeran u odnosu na žrtvu koju podnose lokalni i ostali proračuni, činjenica je da je taj rast jednim dijelom pridonio rastu potrošnje. Prema podacima DZS-a, potrošnja je u veljači porasla 1,9 posto, a mjesec prije za 2,1 posto. Potrošnja raste sedam mjeseci za redom što nije zabilježeno još od 2007. godine.

Ministar financija Boris Lalovac naveo je ovih dana kako se rast potrošnje upravo može zahvaliti i spomenutim poreznim promjenama koje su utjecale na blagi rast plaća.

“Ono što me veseli je da se osobna potrošnja, a znate da smo išli s poreznim promjenama i da su one generator rasta, počinje pomalo stabilizirati”, kazao je nedavno Lalovac.

Osim što je osnovni mjesečni odbitak radnika povećan s 2.200 na 2.600 kuna, početkom godine promijenjeni su i porezni razredi. Primjerice, na bruto plaću od 10.000 kuna isplaćenu u Zagrebu radnik je, nakon tih promjena, dobio 118 kuna veću neto plaću.

(hina)

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views