Rast plaća ne prati i rast gospodarstva pa umjesto pozitivnih kretanja pokazuje neravnotežu na tržištu
Na hotelskoj recepciji Josip goste dočekuje godinama, no ne za isti novac, iz godine u godinu osjeća i razliku na mjesečnim primanjima.
“Već sam tu 5 godina, rast je bio uvijek kroz neki period, ovisno o poslu, bilo je dosta povećanja u 5 godina”, kaže recepcionar Josip Budimir.
Po rastu plaća Hrvatska je među pet najboljih u Europi. 2018. u odnosu na godinu prije bruto radni sat porastao je za 8,2 %. Bolje su bile Latvija s rastom od gotovo 13 posto, zatim Češka i Rumunjska s 11,2 posto te Litva u kojoj je satnica povećana za 10,4.
No, stručnjaci upozoravaju – problem je što rast plaća ne prati i rast gospodarstva.
“To su zemlje koje su imale rast blizu 4 posto, Hrvatska je imala 2,6 posto. Dakle ovaj rast plaća je samo jednim dijelom i to manjim generiran rastom proizvodnosti, a većim dijelom manjkom radne snage”, objašnjava Danijel Nestić, znanstveni savjetnik, Ekonomski institut Zagreb.
To bi moglo dovesti i do povećanja cijena usluga pa je pitanje, upozoravaju stručnjaci, koliko će Hrvatska moći biti konkurentna.
U deset godina cijena sata rada je, prema istraživanju Eurostata, narasla za 15 kuna. 2008. iznosila je 66 kuna, 2012. 71 kunu, iduće 4 godine rast je bio minimalan, manje od kune po satu, a od 2017. penje se na više od 75 kuna, da bi lani sat rada stajao nešto više od 81 kunu.
“Iako smo mi kao poslodavci višestruko penalizirani sa strane države s razno raznim nametima, mi smo zaista odlučili djelatnicima pružiti sve što je potrebno za dobre radne uvjete i dobar život uz posao”, kaže Ivan Sarajlić, direktor marketinga hotelske kuće.
A upravo u uslužnim djelatnostima najveća prosječna bruto satnica nešto je veća od 85 kuna. Sat rada u industriji prosječno stoji 76, a u građevini 75 kuna.
Rast plaća osjetili su i radnici na ovom pulskom gradilištu.
“Jesam primjetio sam i iz tih razloga sam tu gdje jesam i radim posao i zadovoljan sam. Sve je više posla i to utječe i na satnice”, kaže Romario Pavić, građevinski radnik.
No, uza sve to, poslodavci teško pronalaze radnike.
“Išlo je povećanje plaća. Morali smo radi nedostatka radne snage, ljudi nam odlaze u zapadne zemlje i jednostavno smo prisiljeni da povisimo plaće”, kaže Ilija Birčić, dopredsjednik Ceha građevinara HOK-a Istarske županije.
Dok Hrvati odlaze u inozemstvo, poslodavcima se odobravaju kvote za strane radnike, najčešće iz susjednih zemalja, a sve više i s Dalekog istoka.
Ivana Franić
Više u VIDEOPRILOGU: