Pravne osobe koje su u blokadi duže od 120 dana, a takvih je gotovo 20 tisuća, automatizmom će u stečaj, neisplata plaća dulje od tri mjeseca razlog je za pokretanje stečaja, a stečajni i predstečajni postupci odvijat će se na sudovima, neke su od novina novog Stečajnog zakona koji na snagu stupa 1. rujna.
Riječ je o izuzetno značajnom i opširnom zakonu, koji ima 446 članaka, a zamijenit će do sada važeći zakon koji je bio u primjeni 18 i pol godina i doživio sedam izmjena i dopuna, javlja Hina.
Novim se Stečajnim zakonom želi postići brža, učinkovitija i transparentnija provedba stečaja, više je puta ponovio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, iznoseći i podatak kako je Hrvatska po duljini stečaja 24. od 28 zemalja EU-a.
Automatski stečaj pokreće Fina
Jedna od najvažnijih novina novog zakonskog uređenja je automatsko pokretanje stečaja kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana, a u tom ga slučaju Financijska agencija (Fina) treba pokrenuti u roku od osam dana.
Po podacima Fine, od ukupno 22.754 blokirane pravne osobe krajem lipnja, njih 19.646 ili 86,3 posto su pravne osobe čija neprekidna blokada traje 120 i više dana, a njihove su neizvršene osnove iznosile 19,2 milijardi ili 94,2 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 10.139 radnika.
Među pravnim osobama blokiranim dulje od 120 dana više od tri četvrtine ili njih 15.001 nema niti jednog zaposlenog, a njihov je dug krajem lipnja iznosio 14,4 milijarde kuna, prenosi Hina.
Kako se radi o velikom broju tvrtki za koje bi Fina automatski trebala pokrenuti stečaj, novi zakon regulira i koje će od njih prve u taj proces.
Krenut će se s tvrtkama koje nemaju zaposlenih i koje su u blokadi dulje od tisuću dana, potom onima u blokadi od 360 do tisuću dana, a nakon toga dugotrajno blokirane tvrtke koje imaju zaposlene.
I neisplata plaća razlog za stečaj
Prema novom zakonu, stečaj se otvara nakon što sud utvrdi postojanje stečajnih razloga, a to su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Kao nesposobnost za plaćanje navodi se, uz ostalo, i neisplata plaća dulje od tri mjeseca. Radnici u takvim tvrtkama naknadu plaće dobivat će iz fonda.
U novi su zakon ugrađene i odredbe o predstečajnim nagodbama koje će se također ubuduće odvijati na sudu, dok će Fina u tom postupku imati ulogu tehničke pomoći sudovima.
Novost u predstečajnim postupcima je i da će taj postupak moći, osim dužnika, pokrenuti i vjerovnici, ako se s tim složi dužnik, a predstečaj je moguć za poduzeća koja nemaju uvjete za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći.
Tvrtke u predstečaj mogu ako za njih postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje, a ona postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospjeću.
Novina je i ponovno vraćanje u zakon instituta stečajnog plana, odnosno mogućnosti nastavka obavljanja djelatnosti dužnika.
Stečajni zakon promjene donosi i kod prodaje imovine u stečaju u najviše četiri kruga, a koji se moraju odviti u roku od godine dana.
Precizirano je tako da prodaju nekretnina provodi Fina elektroničkom javnom dražbom, a nekretnina se ne može prodati – na prvoj dražbi ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine, na drugoj taj prag pada na jednu polovinu, a na trećoj na jednu četvrtinu utvrđene vrijednosti, dok se na četvrtoj prodaje po početnoj cijeni od jedne kune.
Stečajni upravitelji u „A“ i „B“ kategoriji!
Novine su vezane i za stečajne upravitelje koji će se ubuduće upisivati na dvije liste – listu A na kojoj će biti iskusniji stečajni upravitelji i listu B na kojoj će biti oni koji nakon položenog stručnog ispita nisu obavili stručnu obuku u trajanju od godinu dana, a ujedno su postroženi i uvjeti za njihovo licenciranje.
Promjene su vezane i za osiguranje troškova stečajnog postupka, na svakom će se sudu osnovati fond za namirenje troškova stečajnog postupka, a novina je i da se za pokretanje stečaja odgovornima, osim direktora, smatraju i članovi nadzornih odbora ili vlasnici, kojima Fina, kada pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja, ako ga sami nisu pokrenuli.
Novim se Stečajnim zakonom napušta i praksa objavljivanja u Narodnim novinama, pa će se ubuduće sve objave koje se vrše u stečajnom postupku, primjerice sudskih pismena, prijava tražbina, izvješća stečajnih upravitelja, objavljivati na e-oglasnoj ploči sudova.
Uz novi Stečajni zakon na snagu s početkom rujna stupaju i izmjene Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a koji utvrđuju zaštitu materijalnih prava radnika u slučajevima stečaja i blokade računa poslodavca. Tim je izmjenama, uz ostalo, regulirano i da će od 1. rujna država isplaćivati do tri minimalne mjesečne plaće radnicima kojima one nisu isplaćene zbog blokade računa poslodavca.
