Hrvatska je zbog pandemije doživjela najveći pad BDP-a u posljednjih 25 godina
U Vladinom jesenskom paketu mjera za ublažavanje krize su subvencije za skraćeni radi tjedan, obnove škola i bolnica u Zagrebu, ali i obustava rasta plaće u javnom sektoru, piše u subotu Jutarnji list.
Navodeći hitne poteze za spas privrede dnevnik ističe da će Vlada pomoći djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, prometu sa sufinanciranjem 2000 kuna po radniku za skraćeni radni tjedan.
Planirani su i povoljni krediti za poduzetnike, a Hamag-Bicro i HBOR nastavit će davati kredite s kamatama od 0,25 posto za održavanje likvidnosti poduzeća.
Hrvatska na raspolaganju ima i 6 milijardi eura bespovratnih sredstava koja se mogu koristiti za različite projekte. Sredstva će se koristiti i za obnovu školskih, zdravstvenih i kulturnih objekata nakon potresa.
Osim toga od 1. siječnja na snagu stupa nova porezna reforma u kojoj je smanjenje stopi poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, kao i porez na dobit s 12 na 10 posto za mala i srednja poduzeća, koja ostvaruju prihode do 7,5 mil. kuna. Plaće bi tako trebale rasti od 100 do 800 kuna.
U planu su i pregovori sa sindikatima o (ne)povećanju plaća. Vlada, kako navodi Jutarnji list, želi kompromis da ili zamrzne povećanje plaća dok se BDP ne počne dizati ili da povećanja budu manja.
Planiraju se ubrzati i investicije koje se financiraju iz EU te potaknuti i državne tvrtke da imaju više investicija, donosi Jutarnji list.
“Svaki pa i najmanji izdatak iz državnog proračuna bit će podvrgnut temeljitom preispitivanju”
Ministar financija Zdravko Marić kazao je u intervjuu za subotnji Večernji list da je Vladin cilj masu plaća iz proračuna zadržati na istoj razini, ali istovremeno raditi na učinkovitosti i adekvatnom sustavu nagrađivanja zaposlenih.
Ako za neutraliziranje posljedica koronakrize ne bude dovoljno novca, u zadnjem tromjesečju provest ćemo rebalans proračuna, kazao je Marić nakon objave da je Hrvatski BDP u drugom kvartalu pao 15,1 posto, a turizam ostvario trećinu lanjskog rezultata.
Ciljat ćemo da ukupni rashodi budu na razini iz 2019. Neki će rashodi rasti, poput mirovina, mase plaća ili onih vezanih uz demografske i socijalne politike, no zato ćemo sve ostale rashode svesti u okvire kako ukupni rashodi 2021. ne bi prešli razinu iz 2019. godine, ispričao je Marić.
U intervjuu za Večernjakov Obzor Marić govori o tome kakva nas jesen čeka i kojim će mjerama Vlada nastojati smanjiti štete gospodarstvu i ujedno pomoći građanima.
Unatoč jednom od većih padova gospodarstva u EU, Marić napominje da će nam u idućim godinama biti na raspolaganju znatna sredstva iz EU kojima ćemo moći financirati reformske projekte, čiji će cilj biti rast i jačanje gospodarstva, ali i veća efikasnost i racionalizacija javne i državne uprave.
“Svaki pa i najmanji izdatak iz državnog proračuna bit će podvrgnut temeljitom preispitivanju jer nam je cilj da ukupni rashodi 2021. budu na razini 2019. godine”, zaključio je Marić, donosi Večernji list.
Vijesti.hr
