“Rijeka ispunjava sve zakonske obveze te drugim jedinicama može poslužiti kao ogledni primjer u proaktivnoj objavi informacija” – navodi se u objavi Povjerenika za informiranje, neovisnog nacionalnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama
Povjerenik za informiranje, neovisno nacionalno tijelo zaduženo za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, proveo je u rujnu analitičko praćenje internetskih stranica 37 gradova i općina s područja Primorsko-goranske županije, uključujući i stranice PGŽ.
Nakon provedene analize, u nedavnoj objavi Povjerenika za informiranje na stranicama https://pristupinfo.hr/, je navedeno: „kao apsolutno najbolji primjer prakse ne samo među praćenim jedinicama s područja Primorsko-goranske županije, već i među svim ostalim dosad praćenim jedinicama s područja 17 županija u RH, predstavlja se Grad Rijeka, s gotovo maksimalnim brojem bodova i isticanjem u svakom praćenom segmentu, odnosno svakoj pojedinoj kategoriji te načinu objave informacija, dokumenata i skupova podataka sukladno ZPPI-ju.“
Dalje se u objavi navodi:
„Rijeka ispunjava sve zakonske obveze te drugim jedinicama može poslužiti kao ogledni primjer u proaktivnoj objavi informacija, provedbi savjetovanja s javnošću na zasebnom portalu i osiguravanju javnosti sjednica, uključujući objavu informacija o javnim uslugama na zasebnom portalu, objavu skupova podataka pogodnih za ponovnu uporabu na posebnom portalu otvorenih podataka i objavu informacija u svrhu ostvarenja financijske transparentnosti.
Ukupno analitičko izvješće Povjerenika za informiranje pod nazivom „Transparentnost i otvorenost u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi“ za područje PGŽ dostupno je u dnu gore spomenute objave na stranicama pristupinfo.hr, a možte ga downloadati i ovdje:
U protekle 4 godine analizirani gradovi i općine u 15 županija
Povjerenik za informiranje od 2016. godine kontinuirano provodi analitička praćenja internetskih stranica gradova općina i županija, sa svrhom utvrđivanja u kojoj mjeri ova tijela javne vlasti ispunjavaju zakonske obveze proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada.
Sva dosadašnja izvješća o provedenim praćenjima internetskih stranica JLP(R)S s područja odabranih županija (2016.-2019.), javno su dostupna na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje. Obuhvatila su do sada 15 županija te gradove i općine s njihova područja, a rezultati praćenja i preporuke za usklađenje sa Zakonom dostavljeni su svima koji su bili predmet praćenja. Rezultati i preporuke su ujedno predstavljeni i na regionalnim edukacijama o pravu na pristup i ponovnoj uporabi informacija.
Što obuhvaća analiza Povjerenika za informiranje?
U fokusu ovih praćenja je proaktivna, kontinuirana i samoinicijativna objava informacija koje su javnog karaktera i to na internetskim stranicama gradova, općina, županija.
Ovakva objava informacija predstavlja ključan način informiranja javnosti i osigurava transparentnost u suvremenom društvu te predstavlja alat demokratske kontrole putem kojeg građani mogu pratiti rad, odlučivanje i financiranje grada, općine, županije.
Objava što većeg broja informacija rezultira smanjenjem broja zahtjeva za pristup informacijama, čime se građanima štedi vrijeme, novac i trud te se osigurava njihova jednakost u smislu pristupa informacijama, a ujedno se smanjuje potreba dodatnog administriranja i angažmana službenika za informiranje oko obrade i rješavanja pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje u svojoj analizi prati i provedbu internetskih savjetovanja s javnošću kojima se omogućava građanima i pravnim osobama da se proaktivno uključe u proces donošenja odluka, i to svih onih odluka kojima se utječe na njihove interese.
Provedba savjetovanja s javnošću zakonska je obveza općina, gradova i županija prilikom donošenja općih akata te strateških i planskih dokumenata. Ta obveza obuhvaća objavu plana savjetovanja krajem godine koji najavljuje provedbu savjetovanja za sljedeću godinu te njegovo kontinuirano ažuriranje kao i izvršavanje svih koraka u postupku provedbe savjetovanja – objavu nacrta akta, s obrazloženjem i pozivom javnosti da se uključi, kao i izvješće o provedenom savjetovanju te poštivanje zakonskog roka trajanja savjetovanja od 30 dana.
Također, Povjerenik za informiranje analizira i ispunjenje obveze javnosti rada sjednica Gradskog vijeća, Općinskog vijeća i Županijske skupštine, kao i objavu zaključaka i službenih dokumenata usvojenih na sjednicama tijela javne vlasti. Obaveza javnosti rada nalaže gradovima, općinama i županijama da informiraju javnost o vremenu održavanja i dnevnom redu zasjedanja službenih tijela, načinu njihova rada te mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad. Također Zakon o pravu na pristup informacijama nalaže gradovima, općinama i županijama da objavljuju zaključke sa sjednica, dokumente usvojene na njima te informacije o formalnim radnim tijelima iz njihove nadležnosti, na kojima se odlučuje o pravima i interesima raznih skupina građana.
Kako u svojoj analizi navodi Povjerenik za informiranje kao nacionalno neovisno tijelo: „Pravilnim ispunjenjem navedenih obveza postiže se transparentno i otvoreno funkcioniranje tijela javne vlasti te se ostvaruje uspješan dijalog s građanima i pravnim osobama. Svrha ispunjenja navedenih obveza ogleda se u mogućnosti korisnika da ostvare svoje Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama te u tome da se pružanje javnih usluga odvija na što jednostavniji i učinkovitiji način. Ujedno tijela javne vlasti dobivaju potreban legitimitet, jer demonstriraju odgovornost u svom djelovanju te vraćaju povjerenje građana u institucije.“
Tijekom 2020. analizirane 3 županije sa svojim gradovima i općinama
Nakon dvije županije te gradova i općina s njihova područja koje su bile predmetom praćenja u 2020. godini (Bjelovarsko-bilogorska županija i Brodsko-posavska županija), treće analitičko izvješće sadrži pregled praćenja usklađenosti rada 37 gradova i općina s područja Primorsko-goranske županije (uključujući i PGŽ) sa člancima 10., 11. i 12. Zakona o pravu na pristup informacijama.
To su, uz Primorsko goransku županiju, sljedeći gradovi i općine:
- 14 gradova (Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko)
- 22 općine (Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska, Viškovo i Vrbnik).
