Nekada su učenici o Drugom svjetskom ratu, pa i zločinima, učili na 90 stranica. Danas na 40-ak, dok je jedna – i to nepuna stranica – posvećena zločinima i holokaustu. I sam ministar rekao nam je kako misli da je to – premalo.
U udžbeniku iz povijesti za osmi razred 90 stranica posvećeno je samo Drugom svjetskom ratu. U poglavlju osnivanje takozvane NDH i krvava vladavina ustaša spominju se koncentracijski logori u Jasenovcu, Staroj Gradiški i Gospiću. U knjizi piše da su od ustaškog terora stradale stotine tisuća nedužnih ljudi. Što djeca uče danas?
Učenike iz Jasenovca ‘Kameni cvijet’ na prošlost podsjeća svaki dan. Kao i njihovi vršnjaci 8. razreda o ustaškim zločinima uče unutar Drugog svjetskog rata za koji je sveukupno predviđeno 14 sati. Odlazak školama u Jasenovac više nije obvezan.
O sudbinama stradalih Srba, Židova, Roma, ali i Hrvata koji su se suprotstavljali ustaškom režimu i dalje se ima što vidjeti i naučiti. Kustos JUSPP Jasenovac Ivo Pejaković priznaje da je broj onih koji posljednjih godina dolaze – ipak manji.
Pejaković kaže da nastavnici nekako zbog cijele društvene situacije imaju neki odmak od dolaska u Jasenovac, kao da se boje.
Ministar obrazovanja Predrag Šustar kaže nam kako nema ništa protiv vraćanja školskih izleta u Jasenovac jer o tim stradanjima i holokaustu – po njegovom mišljenju – ne uči se dovoljno.
“Ja ću vam govoriti svoj osobni stav, a to je da generalno mi zaostajemo u suočavanju s prošlošću, to je nešto što treba napraviti na znanstvenim, mirnim stručnim civiliziranim osnovama i tako poučavati o cijeloj hrvatskoj povijesti”, kazao je Šustar.
Koliko će učiti, ovisi i o samim nastavnicima.
“Općenito o totalnom ratu govorimo cijeli jedan sat, a slijedeći sat cijeli je posvećen baš temi holokausta gdje ih posebno nastojim senzibilizirati za tu temu”, poručila je profesorica povijesti u OŠ Bol u Splitu Barbara Petković.
Ne čekajući sistem, već deset godina Festival tolerancije uspješno provodi edukaciju. Danas su slušali o simbolima fašizma.
“Ja najčešće govorim o simbolu ‘skinheada’, to je krug sa jednostraničnim križem unutra, koji se najčešće pojavljuje i koji je manje prepoznatljiv od nekih drugih”, kazao je Mirko Ilić, ilustrator.
Sveukupno, zahvaljujući istom festivalu, više od 17 tisuća mladih slušalo je potresna predavanja svjetski poznatog hrvatskog Oskarovca Branka Lustiga, čovjek akoji je preživio – i dobro zna – što je holokaust.
Matea Damjanović
