‘Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupili 23 posto, a za plin 79 posto’, kazao je premijer
Premijer Andrej Plenković predstavito je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Premijer je uvodno kazao da je globalni porast cijena energenata izazvao val poskupljenja u Europi, pišu RTL Vijesti.
“Cijena plina u Europi raste iz nekoliko razloga. Ovo su četiri točke koje su relevantne – prvo zbog veće potražnje nakon covid-krize i spremnosti nabavi plina po većoj cijeni u državama Azije, drugi je razlog Rusija koja je najveći dobavljač i ima smanjenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju, u Europi dolazi do veće potražnje uslijed oporavka i hladnijih zima. 43 posto europskog plina dolazi iz Rusije, 23 posto iz Norveške, 11 posto iz Alžira, putem terminala LNG u EU dolazi 20 posto plina iz Katara i SAD-a, dio dolazi iz Azerbejdžana, dio iz Libije. Europa uvozi 61 posto ukupnih energetskih potreba i 90 posto plina koji čini 21 posto energetske potrošnje”, kazao je premijer.
“Opskrba plina ide 77 posto plinovodima, 23 posto brodovima kroz LNG terminal”, kazao je premijer.
Premijer je kazao da je prosječna cijena plina za kućanstva u EU je 120 mW/h, 2.8 puta veća nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smo imali sustav u kojem su cijene regulirane godinu dana.
“Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupili 23 posto, a za plin 79 posto”, kazao je premijer.
Vladin paket, kazao je premijer, vrijedan je 4,8 milijardi kuna te se odnosi na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike.
“Univerzalan je jer je usmjeren svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne energije”, kazao je premijer te dodao da će HEP podnijeti dio tereta.
Kazao je da će nakon paketa električna energija umjesto 23 posto rasti za 9,6 posto, a plin umjesto 79 posto rast će najviše do 20 posto.
“Prosječan godišnji račun za struju za kućanstvo je 3400 kuna. Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4182 kune prosjeka u godini dana, a s našim mjerama narast će za 325 kuna”, kazao je premijer.
Kazao je i da su mjerama uštedjeli građanima 457 kuna.
“Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju, prije svega se to odnosi na HEP, rasteretit će se kućanstva za 460 milijuna kuna, toliko manje za HEP”, kazao je premijer.
Kazao je i da PDV na plin se spušta na 5 posto.
Premijer je kazao da se potpore građanima odnose na sva kućanstva koja koriste plin, a iznos potpore je po računu 10 lipa po kilovatsatu te da je to oko 20 posto projicirane cijene od 66 eura po megavat satu.
Premijer je kazao da se potpore građanima odnose na sva kućanstva koja koriste plin, a iznos potpore je po računu 10 lipa po kilovatsatu te da je to oko 20 posto projicirane cijene od 66 eura po megavat satu.
“Iznos popusta iskazuje se na računu posebnom stavkom. Opskrbljivači zahtjev za nadoknadu za popust šalju Ministarstvu gospodarstva koji to podmiruje svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023. Trošak mjere je 600 milijuna kuna, a financiranje će se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi, trgovanjem ETS-om”, kazao je premijer.
Govorio je i o potpori za mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati.
“Iznos potpore je 15 lipa po kilovat satu, to je oko 22 posto projicirane cijene od 89 eura po megavat satu. Ostvaruje se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Poduzetnici će se prijavljivati za potporu kroz aplikaciju HAMAG BICRO koja donosi odluku o potpori, a vaučer je procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje”, kazao je premijer.
Premijer je govorio i o poreznom rasterećenju. PDV na plin i toplinsku energiju se trajno smanjuje s 25 na 13 posto. Kazao je i da se PDV na plin smanjuje s 25 na 5 posto od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV na briket, ogrjevno drvo, spušta se s 25 posto na 13 posto.
PDV na hranu od 13 posto, koja postoji na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi spušta se s 13 na 5 posto.
Kazao je i da se PDV na maslac i margarin smanjuje s 25 posto smanjuje na 5 posto. PDV na higijenske uloške i tampone smanjuje se s 25 na 13 posto, kao i ulaznice za kulturu i sport.
Premijer je govorio o socijalnim naknadama za najugroženije.
“Socijalne naknade za ugrožene kupce energenata, kao što smo rekli postoji trenutno sustav gdje dio najugroženijih građana dobiva vaučer od 200 kuna za troškove struje. Riječ je o naknadama koje se odnose na korisnike zajamčene minimalne naknade, to je 51 tisuća osoba, tu smo naknadu podigli s 800 na 1000 kuna. Korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi kućanstava, riječ je o 40 tisuća osoba, kad je počeo naš mandat naknada je bila 1250 kuna, podignuli smo je na 1500 kuna, a u zadnjem paketu reforme socijalnog sustava naknadu smo podignuli za 1750 kuna”, kazao je premijer.
“Uz postojeći vaučer za struju uvodi se i vaučer za plin, a mjesečni iznos naknade podiže se s 200 na 400 kuna. Ako netko od sugrađana u toj kategoriji dobije računa za struju i plin koji skupa iznosi 370 kuna, taj vaučer će se iskoristiti u iznosu od 370 kuna. Ako im je račun 410 kuna, 400 kuna je subvencija, platit će 10 kuna”, kazao je premijer.
Pruža se i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga, kazao je. Cilja se na pravne osobe, njih je 1100, u okviru kojih se skrbi za 40 tisuća korisnika, a oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1000 do 4000 kuna. Riječ je o pružateljima usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka.
Naknada će, kazao je premijer, biti dostupna udomiteljskim obiteljima. mjesečna naknada od 400 kuna bit će dostupna za 2570 udomiteljskih obitelji i 4000 korisnika.
Govoreći o umirovljenicima, premijer je kazao da će oni dobiti jednokratnu naknadu.
Umirovljenici koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će naknadu od 1200 kuna, oni koji primaju od 1500 do 2000 kuna dobivat će naknadu od 900 kuna, oni koji primaju od 2000 do 3000 kuna dobivat će naknadu od 600 kuna i oni koji primaju od 3000 do 4000 kuna naknadu od 400 kuna.
Premijer je kazao da je Vladin paket mjera sveobuhvatan te da značajno ublažava rast cijena plina, struje, hrane i drugih potrepština.
“Paket je univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najugroženije skupine stanovništva”, kazao je.
Na novinarsko pitanje kako će se osigurati da smanjenje PDV-a dovede i do smanjenje cijena, ministar financija Zdravko Marić je kazao da spuštanje PDV-a ne mora koincidirati sa spuštanjem cijena proizvoda.
“Svjesni smo tih okolnosti i činjenice da smo tržišno gospodarstvo. Želimo da stopa PDV-a bude reflektirana i u cijeni. Održali smo sastanke sa socijalnim partnerima, sindikatima i predstavnicima umirovljenika. Svi su iskazali pitanje slično vašem, da ovo smanjenje PDV-a bude pretočeno u smanjenje cijena. Mislim da svi prepoznaju našu namjeru”, kazao je Marić.
Ministar Tomislav Ćorić je odgovorio koji su instrumenti da trgovci smanje cijenu hrane kad se smanji PDV.
“Nisam siguran da sam to rekao, ali logika je bila da ćemo utjecati na to da ne dođe do iznadprosječnog porasta cijena. Razgovor je išao u tom smjeru. Tržište u Hrvatskoj za širok asortiman dobara i usluga je raznoliko s realtivno velikom konkurencijom i vjerujem da ćemo imati potporu udruga za zaštitu potrošača. Ukoliko vidimo da postoje subjekti koji će ići s porastom cijena, to ćemo detektirati i one koje detektiramo kao one koji su bez razloga išli s porastom cijena dobara, da budu označeni”, kazao je Ćorić.
“Apel svim akterima na tržištu. Mi smo tržišna ekonomija. Ovi trenuci zahtijevaju odgovornost svih aktera. Ovo je okolnost u kojoj se zahtijeva i društvena odgovornost i solidarnost. Svi akteri koji postoje sada u razdoblju pred nama neka dignu glas da se vidi tko je taj koji želi profitirati na ovoj situaciji, da zarađuje više nego što bi bilo etično u ovom trenutku. Tu svi imamo ulogu, pa i informacije u javnom prostoru”, kazao je Plenković.
Na pitanje zašto nisu uvedeni kontrolni mehanizmi za proizvode za koje se smanjuje PDV, barem za one koji se smanjuju na 5 posto,premijer je kazao da Vlada šalje poruku te da se odriče tih sredstava u proračunu.
“Tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da prati cijene i da prati aktere, najlakše je to onda objaviti. Ako se netko bavi usklađivanjem cijena onda je to kartel. Postoje instrumenti u zakonu i za to”, kazao je Plenković.
Na pitanje je li smanjenje PDV-a trajno, ministar Marić kazao je da je samo plin smanjen za idućih 12 mjeseci, a za ostalo se može reći da je trajna mjera.
“Prije 30 godina smo donijeli odluku da ne možemo utjecati na cijene i formiranje cijena. Maloprodaja hrane je jedan od najkonkuretnijih segmenata našeg gospodarstva. To je preduvjet da efekti ovoga mogu biti predočeni. Nije porezni dio jedini koji utječe na formiranje ukupne cijene. Pojedine artikle, kolika je cijena svinjetine, maslaca, suncokretovog ulja, ćemo pratiti i utjecati i djelovati da lovaca u mutnom bude što manje”, kazao je Marić.
Kazao je i da smanjenje PDV-a starta 1.4., ali da prvo treba sve proći kroz Sabor.
Marić je komentirao dizanje naknade pošte, FINA-e te prešutne minuse.
“Svaki od aktera spomenutih treba isto tako dobro razmisliti i vidjeti i cjelokupni društveni moment u kojem se nalazi. Nikog ne poznam dobro u smislu današnje ili skorašnje odluke da nešto povećaju da bi mogao nešto komentirati. Moramo pokazati solidarnost i odgovornost”, kazao je Marić.
“FINA i Pošta su institucije u vlasništvu RH i vidjet ćemo pomno o čemu se radi”, dodao je.
“Što se tiče prešutnih minusa, dulje vremena traju naši napori da to reguliraju u smislu da se napravi mjera koja će značiti povaratak instituta dopuštenog minusa koji je u nekom trenutku iz određenih razloga skliznuo kompletno u segment prešutnih prekoračenja”, kazao je Marić.
Ministar Marić kazao je i da u ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna te da sve obveze mogu biti izvršene u zadanom okviru.
“Što će biti u nastavku godine to ćemo vidjeti. U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom”, kazao je.
Na pitanje što će biti s poduzetnicima koji već sad dobivaju veće račune za plin te planiraju li se mjere za opskrljibvače, premijer je kazao da će svi dobivati plin i da on neće nestati.
Ćorić je pak kazao da je do problema, koji nastaju u dijelu opskrbe, došlo zbog toga što za poduzeća nije na vrijeme nabavljena dovoljna količina plina.
“Kao Vlada ne možemo izravno utjecati na pozicije sektora poduzeća jer to nije u skladu sa zakonima Europske komisije. Sufinanciranje cijene plina prema poduzećima do 10 gigavatsati potrošnje bit će odrađen u skladu s pravilima Europske komisi”, kazao je.
Aladrović je komentirao naknade za umirovljenike te kazao da će provedba ići preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
“Neće biti potrebne prijave osim za one koji imaju i inozemne mirovine da bi se utvrdio ukupan iznos tih mirovina”, kazao je te dodao da se slično proveo i COVID dodatak.
“Isplate će krenuti krajem travnja ili početkom svibnja, a oni koji imaju inozemne mirovine i morat će ih dokazivati, to će biti eventualno mjesec dana odgode”, kazao je Aladrović, pišu RTL Vijesti.
