Neki građani u Hrvatskoj već i prije 1. srpnja na svojim su bankovnim izviješćima primijetili rast kamatnih stopa, stoga smo odlučili provjeriti s bankama u Hrvatskoj hoće li Hrvatima u narednom periodu narasti kamate na njihove kredite
Cijene svakim danom sve više divljaju i nema što nije poskupilo, a građani bi se mogli suočiti s još jednim problemom koji će opteretiti njihove kućne budžete. Naime, Europska središnja banka je najavila da će 1. srpnja podići kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, prvi put u više od desetljeća. Pojednostavljeno, banke će skuplje dolaziti do novca, a sve će se u konačnici preliti na građane i njihove kredite%, piše Net.hr
Neki građani u Hrvatskoj već i prije 1. srpnja na svojim su bankovnim izviješćima primijetili rast kamatnih stopa, stoga smo odlučili provjeriti s bankama u Hrvatskoj hoće li Hrvatima u narednom periodu narasti kamate na njihove kredite.
‘Nezahvalno je prognozirati, ali veći su izgledi za porast kamata’
Iz Raiffeisen banke kazali su nam da uvođenje eura, odnosno ulazak Hrvatske u Euro područje, promatran izolirano od ostalih čimbenika na financijskim tržištima, smanjuje rizičnost poslovanja na lokalnom financijskom tržištu, a manja rizičnost u kalkulaciji kamatnih stopa za korisnike kredita vodi prema smanjivanju opće razine kamatnih stopa na kredite.
“No, ulazak Hrvatske u Euro područje događa se u razdoblju očekivanog rasta tržišnih kamatnih stopa u Euro području, što je posljedica zaoštravanja mjera Europske središnje banke”, pojašnjavaju nadalje iz te banke. “To znači da će s jedne strane kamatne stope za korisnike kredita tendirati porastu (rast cijene financiranja kreditnih institucija zbog rasta temeljne kamatne stope središnje banke), dok će s druge strane tendirati smanjivanju (pad premije rizičnosti lokalnog tržišta)”, kažu iz RBA.
“Iako je nezahvalno prognozirati koji će utjecaj prevladati, veći su izgledi za porast kamatnih stopa. Pozitivni utjecaj ulaska u Euro područje na rizičnost uglavnom je već ugrađen u cijene financiranja na domaćem tržištu. Stoga preostala mogućnost smanjivanja općeg rizika tržišta vjerojatno neće biti dovoljna za neutralizaciju očekivanog rasta tržišnih kamatnih stopa u Euro području na kamatne stope za korisnike kredita na domaćem tržištu”, rekli su nam iz Raiffeisen banke na naš upit.
Neki i snižavaju kamate
Iz Zagrebačke banke vijesti su malo optimističnije. “Kako smo i najavili početkom lipnja, slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS) od 1. srpnja 2022. u Zagrebačkoj banci snižavaju se promjenjive kamate stope na postojeće kredite građanima”, kazali su.
Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,02 postotna poena, dok će se za kredite vezane uz valutu EUR kamatna stopa smanjiti za 0,01 postotna poena.
Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih Banka koristi šestomjesečnu NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,01 postotna poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje će iznositi 0,01 postotna poena, pojašnjavaju nadalje.
“Svoje klijente ćemo do 15. lipnja 2022. obavijestiti o navedenom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta/rata, kao i o novom otplatnom planu”, rekli su. Iz banke poručuju da kod definiranja kamatnih stopa za nove kredite, Zagrebačka banka prati okolnosti i kretanja na tržištu te makroekonomsku situaciju i prema tome usklađuje svoje poslovne odluke.
Za dio građana kamate rastu
Iz Erste banke kazali su nam da je korisnicima kredita uz promjenjivu kamatnu stopu ugovorenih prije 9.1.2013., a kojima se kamatna stopa usklađuje dvaput godišnje, 1. srpnja i 1. siječnja svake godine, Erste banka poslala dopis u kojim ih izvještava o promjeni varijabilnog dijela kamatne stope koji ovisi o kretanju referentnih stopa – šestomjesečnog EURIBOR-a za eurske kredite, odnosno šestomjesečnog NRS2 za kunske kredite.
“Navedenim promjenama obuhvaćeno je oko 2200 klijenata, odnosno kreditnih partija, od ukupno nešto manje od 45.000 kreditnih partija građana s promjenjivom kamatnom stopom, koliko ih ima u portfelju Erste banke”, pojasnili su nam.
Vrijednost 6M EURIBOR-a na dan 1.6.2022. iznosila je -0,068, što u odnosu na njegovu vrijednost na dan 1.12.2021., kada je kod ovih kredita rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope, predstavlja porast od 0,468. “Shodno tome, kod kredita uz valutnu klauzulu u euru, podignutih prije 9.1.2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa u sljedećem šestomjesečnom razdoblju bit će veća 0,468 postotnih bodova”, kazali su, dodajući da je porast kamatne stope isključivo uzrokovan rastom referentnog parametra, odnosno da fiksni dio kamatne stope (marža) nije povećavan.
S druge strane, vrijednost 6M NRS2 na dan 1.6.20222. iznosila je 0,06, u odnosu na 0,07 koliko je iznosila 1.12.2021., kad je rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope pa će kod kunskih kredita podignutih prije 9.1.2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa u sljedećem šestomjesečnom razdoblju biti će manja za 0,01 postotni bod.
Iz Erste banke kažu da je nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa, bilo izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno ECB-a, ali i globalnih geopolitičkih događanja.
Imamo i izračun
Što se tiče postojećih kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, porast se ne temelji na rastu kamatne marže, već na porastu varijabilnog dijela kamatne stope, odnosno onog dijela kamatne stope koji se veže uz referentne stope. Samo usklađivanje promjenjivih kamatnih stopa s kretanjima referentnih kamatnih stopa u Erste banci odvija se svakih 6 ili 12 mjeseci, u skladu s ugovorenim parametrima pojedinog kredita.
“Trenutačno je u Erste banci 82% gotovinskih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, a 18% uz promjenjivu. Istovremeno je 26% stambenih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, 26% uz kombiniranu, a 48% promjenjivu kamatnu stopu. Kada govorimo o kreditnom portfelju građana uz promjenjivu kamatnu stopu, veći dio vezan je uz referentnu kamatnu stopu NRS, a manji uz EURIBOR”, dodaju iz banke.
Iz Erste banke dostavili su nam i izračun koliko bi točno trebale skočiti kamate za njihove klijente. Ako primjerice klijent ima kredit odobren 2007.godine, na iznos od 75.000 eur, na 300 mjeseci, koji na današnji dan ima s ostatak duga 37.398,69 eura i uz preostali rok otplate od 115 mjeseci, prije ove promjene imao je mjesečni anuitet 371,63 eura uz kamatnu stopu 2,965%, a nakon povećanja vrijednosti 6m euribora iznos mjesečnog anuiteta je 379,24 eura, uz kamatnu stopu od 3,433%, piše Net.hr.
