Europski parlament će o tome glasovati za 20 dana.
26 zemalja i svega jedna granica – tako bi se ukratko mogao opisati Schengenski prostor. 1. siječnja u prostor koji obuhvaća više od 400 milijuna ljudi, ulazi i Hrvatska.
Europski parlament će o tome glasovati za 20 dana.
Gužve za vrijeme ljetne sezone. Gužve za vrijeme zimske i skijanja. Gužve i za vrijeme blagdana… Sati frustracija i čekanja na “zloglasnoj” Bregani odlaze u povijest. Prvog dana 2023. granični prijelaz prestaje raditi, a dokumenti za Sloveniju više neće trebati, izvještava Borko Brunović za RTL.hr.
Nakon posljednje formalne odluke, Hrvatska postaje 27 članica “schengenskog” prostora; što znači da ćemo od primjerice Dubrovnika do daleke Norveške moći bez putovnica.
Granice sa Mađarskom i Slovenijom se brišu dok one s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postaju vanjske granice Unije.
Na graničnom prijelazu Stara Gradiška ne očekuju velike promjene. Kažu da već sada primjenjuju schengenska pravila.
“Pregledi se vrše svakodnevno pa će se tako i u toj budućnosti vidjet ćemo ovisno o sigurnosnoj situaciji da li je potrebno više pregleda”, rekao je Filip Valentić, pomoćnik načelnika Postaje granične policije Stara Gradiška.
Ulaskom u Schengen očekuje ih se više, ne odbacuje se ni uvođenje viza za Srbiju, no Samira iz Sarajeva promjene previše ne zabrinjavaju.
“Često bude pregleda, ali uglavnom kratko, nikada dugo. Evo sad prvi puta da malo duže čekam. Ali nije to ništa, nekih 10-tak minuta”, kaže Samir.
Iako policija uvjerava da se za građane BIH neće puno toga mijenjati, treba pričekati kako će to izgledati u praksi. Sigurno je jedino da se oni s dvojnim državljanstvom ne trebaju brinuti.
“Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, koje uz bosansko imaju i hrvatsko ulaze u RH kao hrvatski državljani”, ističe Valentić.
Uz stroži režim na prijelazima, vanjsku granicu morat ćemo i bolje čuvati. Posao je to Frontexa, čiji instruktori u Hrvatskoj već treniraju nove europske policajce. Obuka je zahtjevna, tempo naporan. Za tako ozbiljnu zadaću potrebno je ispuniti visoke kriterije.
“Treneri su sa svih strana Europe, radi se o trenerima koji su iskusni, koji su na neki način nositelji istih tih obuka u svojim zemljama”, ispričao je Aleksandar Čubrilo, certificirani trener Frontexa.
U zračnom prijevozu promjene stižu tek na proljeće. Velik je posao pred zračnim lukama, moraju prilagoditi brojne terminale. Letovi koji su do sada bili međunarodni, ulaskom u Schengen postaju domaći. Tako je i s putnicima, što je svakako dobra vijest.
“Bit će naravno manje punktova kontrolnih, a onda samim time se očekuje da će biti i brži prolaz i da će onda u tom smislu biti i manje gužve iako mi se veselimo gužvama jer to znači onda i veći broj putnika”, objasnila je Lidia Capković Martinek, glasnogovornica MZLZ.
Ukidanju granica vesele se mnogi, no ipak najviše oni kojima granica prolazi kroz selo. Robert iz Slovenske vasi svoje hrvatske susjede vidi s balkona. Iako su udaljeni svega desetak metara, do njih je dalek put.
“Teško je baš zbog toga, em su gužve, em moraš kroz granicu, čekaš za nešto što bi obavio za možda pet minuta, a ti čekaš pola sata”, kaže Robert.
I gospođa Mira će imati više mira kad granica padne. Mostić preko potoka sad joj je kao Kineski zid pa godinama do njive na slovenskoj strani mora obilazno.
“Puno znači, tu nam, je i familija, i poznati i sve skupa lakše mi je tu preći preko nego na Breganu kad ne mogu. Nemam prevozi ni ništa!”, kazala je Mira.
Ulaskom u Schengen Hrvatska će i fizički postati dio ujedinjene Europe. Godinama smo to čekali, napokon i dočekali. Za simbolom gužvi i čekanja, malo će tko žaliti, izvještava Borko Brunović za RTL.hr.
