Redatelj je Fabrizio Melano, “živa legenda Metropolitana”, jedan je od rijetkih opernih umjetnika koji može iz vlastitih iskustava i sjećanja, kao gledatelj ili redatelj, pričati o najpoznatijim opernim pjevačima 20. stoljeća!
U tijeku su završne probe za jednu od najljepših francuskih i uopće najpoznatijih kasno-romantičkih opera – lirsku operu Werther Julesa Masseneta nastalu prema slavnom Goetheovu ljubavnom romanu. Najavljujemo premijeru na velikoj sceni HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak, 3. listopada u 19:30 sati.
Izvedbom opere će dirigirati Ville Matvejeff (s kojim će se za dirigentskim pultom u kasnijim izvedbama izmijenjivati Matija Fortuna), a redatelj je Fabrizio Melano, “živa legenda Metropolitana”, jer jedan je od rijetkih opernih umjetnika koji može iz vlastitih iskustava i sjećanja, kao gledatelj ili redatelj, pričati o najpoznatijim opernim pjevačima 20. Stoljeća kao što su Zinka Milanov, Maria Callas, Richard Tucker, Alfredo Kraus, Renata Scotto, Teresa Stratas, Luciano Pavarotti, Placido Domingo, Jessye Norman i drugi.
U slavnoj newyorškoj opernoj kući Fabrizio Melano postavio je ili obnovio više od dvadeset opera, a riječkom Wertheru – za kojeg kaže da je njegovo najljepše iskustvo rada na ovoj operi što ju je samo u Metropolitanu režirao nekoliko puta – zajedno s pomno odabranom mladenačkom solističkom podjelom, pristupa kao majstor klasične operne režije, neopterećene raskošnim dekorom i usmjerene na psihološki složene odnose glavnih likova.
U ulozi Werthera izmjenjivat će se Aljaž Farasin i Marko Fortunato, u ulozi Charlotte Ivana Srbljan i Wioletta Hebrowska, u ulozi njene sestre Sophie Anamarija Knego i Vanja Zelčić, a u ulozi Alberta Domen Križaj i Dario Bercich. U ostalim su ulogama Slavko Sekulić, Sergej Kiselev, Robert Kolar, Davor Lešić i Ana Majdak te djeca, učenici riječke Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.
Uz režiju, Fabrizio Melano potpisuje i scenografiju, kostimografkinja je Manuela Paladin Šabanović, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.
O romantičnom junaku, pjesniku Wertheru svi barem ponešto znaju. Njegova tragična nesretna ljubav opisana je u jednom od najpoznatijih svjetskih romana svih vremena. Nakon prvotno anonimnog djela koje se nevjerojatnom brzinom širilo svijetom u prijevodima od 1774, tek kasnije tiskanom Leiden des jungen Werthers (Patnje mladog Werthera) s potpisom, epistolarni roman je dosegao nevjerojatnu popularnost – mladi su se odijevali po uzoru na Werthera, a onda su se zaredala i samoubojstva. Čak i u psihologiji postoji pojam Wertherov sindrom.
Libreto za lirsku operu prema Goetheovom remek-djelu pisali su Édouard Blau, Paul Milliet i Georges Hartmann četiri godine. Iako je Massenet operu skladao cijele 1886. praizvedena je s velikim uspjehom tek u veljači 1892. u Beču, na njemačkom, a na originalnom francuskom u Ženevi iste godine u prosincu.
Duboko nježna, a istodobno i intenzivno mračna glazba Julesa Masseneta snažno uvlači u priču. Sve ono što se kod Werthera, u opsesiji koja raste, i čuje i vidi, Charlotte potiskuje i skriva u unutarnjim konfliktima odabira i obećanja. Samo jedan čin sadrži dvije arije koje ulaze u red najvećih arija opernog repertoara uopće, Va! Laisse couler mes larmes (Idi! Neka moje suze teku; mezzosopran, Charlotte) i Pourquoi me reveiller (Zašto me buditi, tenor, Werther).
https://www.youtube.com/watch?v=0FFNtET0vlo
Premijera je 3. listopada, a reprize 5, 7, 26. i 28. listopada u 19:30 sati.
