Institut za mentalno zdravlje u Beogradu otvorio je dvije telefonske linije za one kojima je potrebna psihološka pomoć. Hrvatski psiholozi također pozivaju roditelje da djeci pruže utjehu
Nakon masakra u školi u Beogradu osvanula je poruka – razgovarajte s djecom.
Institut za mentalno zdravlje u Beogradu otvorio je dvije telefonske linije za one kojima je potrebna psihološka pomoć. Hrvatski psiholozi također pozivaju roditelje da djeci pruže utjehu.
“Mi radimo ambulante, ono što je inače tema ovih dana su ocjene, ispravljanje negativnih ocjena, s roditeljima. Danas nijedna mama to nije spomenula. Zapravo su sve dolazile s pitanjima kako razgovarati s djecom, s osjećajem bespomoćnosti, straha, očaja, ali i ljutnje. I pitanja zapravo koliko se njihovo dijete osjeća sigurno u njihovoj sredini”, kaže za RTL Direkt Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore.
Ističe da se mnogi roditelji i dalje boje otvoriti ovo pitanje s djecom, iako su djeca školske dobi već sigurno tome izložena, i u školi, i na TikToku, u razgovoru s vršnjacima.
“Moramo biti svjesni da informacije online putuju jako brzo, da će djeca biti izložena informacijama koja nisu primjerena njihovoj dobi i u tome najvažniji influenceri moraju biti odrasli, roditelji. Ovo nije pitanje samo roditelja nego i škola, sada nije vrijeme da s djecom razgovaramo samo o matematici, prirodi”, ističe.
Pustite dijete da priča
Na pitanje, kako započeti razgovor, savjetuje postaviti pitanje:
“‘Okej, dogodilo se nešto strašno u Beogradu. Što znaš o tome? Ispričaj mi što znaš o tome?’. Pustite dijete da priča. Možete odgovoriti na pitanja ili reći da ne znamo neke odgovore. Mnoga djeca se sada pitaju jesu li oni nekome na meti. Mnogoj djeci sada je osjećaj sigurnosti jako individualan. Ne treba u tom razgovoru dizati paniku, ali otvoreno razgovarati s djecom, vidjeti plaši li ih nešto”, savjetuje Selak Bagarić.
Dodaje da je djecu dobro pitati kako su, kako se osjećaju vezano uz ovaj događaj, ali i prihvatiti ako o tome trenutno ne žele razgovarati te napomenuti jasno vlastite stavove – reći koje vrijednosti želimo njegovati kod svog djeteta i ne dopustiti da nam djecu odgajaju nasilni heroji. Društvene mreže nije moguće zabraniti.
“Ako zabranimo, doći će preko vršnjaka do izvora informacija. Upravo da ne prepustimo odgoj u ruke nekom drugom. Imamo u Hrvatskoj, i prije pandemije, i tijekom pandemije, mi stručnjaci upozoravamo roditelje i državu da nam djeca nisu dobro”, kaže, a to potvrđuju i brojke koje pokazuju da je ogroman porast djece koja trebaju psihološku pomoć.
‘Pretrpani smo, na razgovor se čeka tri mjeseca’
“Sada to više nije pitanje prevencije već intervencije. Nažalost, ja sam jedna od onih, kao i puno kolegica, koje moraju reći mamama da će čekati na termin psihologa tri do četiri mjeseca. I to je doista nešto nama teško, ali smo pretrpani. Informacija koju imam s kolegama iz Hrvatske psihološke komore je i da su privatnici, i roditelji koji mogu platiti tretman koji nije jeftin, za svoje dijete, ne mogu doći u roku nekakva tri mjeseca na red”, kaže Selak Bagarić.
Trebaju li roditelji ili djeca pomoć, savjetuje da se najprije jave školskoj stručnoj službi. Dio informacija roditelji mogu pronaći i na relevantnim izvorima poput stranice mentalnozdravlje.zagreb.hr gdje ima niza članaka stručnjaka koji su pisali kako razgovarati s djecom u kriznim trenutcima, prenosi Net.hr.
