Na godinu se za prijevoz vojnika izdvaja oko 50 milijuna kuna. U MORH-u smatraju da će vraćanje u funkciju vojarni dugoročno značiti uštedu
Sjeverozapad Hrvatske, Istra i područje južno od Splita već godinama su bez vojske, no to bi se već ove godine moglo promijeniti. Jer plan je ministra obrane ponovno u funkciju vratiti neke napuštene vojarne. Koliko bi njihova obnova koštala još ne znaju, no smatraju da će pomoći razvoju lokalne zajednice i osjećaju sigurnosti.
U vukovarskoj vojarni muzejske primjerke vojnih vozila mogli bi uskoro zamijeniti oni pravi, jer vojska će se možda već ove godine vratiti.
“S moralne i simbolične strane ovo je hvalevrijedan projekt da se hrvatska vojska vrati u grad heroj, a s druge strane znači nova radna mjesta u gradu heroju”, ističe Zoran Šangut, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar.
Radovi na uređenju mogli bi uskoro početi, a povratak vojske pozdravljaju i Vukovarci.
“Mislim da je to dobro pogotovo kad imam informaciju da će biti više radnih mjesta i grad heroj će imati svoju vojsku”, priča nam Đurđica Marijanović.
“Ako će se ljudi doseliti sa svojim obiteljima, svakako će pomoći živosti grada”, smatra Zrinka Šesto.
Ministarstvo obrane planira vratiti u funkciju vojarne u četirima gradovima. Radovi su već počeli u Sinju, gdje bi u vojarnu, koja je napuštena 2008., do kraja godine trebala doći inženjerska bojna iz Knina. Za vukovarsku je vojarnu planirana inženjerska satnija koja bi se preselila iz Vinkovaca. U Varaždin se, najvjerojatnije za dvije godine, vraćaju Pume – druga mehanizirana bojna, a Ploče bi trebale postati dom Satnije mornaričko-desantnog pješaštva.
“Mi južnije od Splita nemamo operativnu postrojbu. Mislim da nam je potrebna, kao i Varaždinu koji je vrlo bitan da se naše slavne Pume se vrate kući umjesto da putuju prema Karlovcu, Našicama, Virovitici”, kazao je ministar obrane Damir Krstičević.
108 autobusnih linija na dan u vojarne preveze oko 6.500 ljudi. Na godinu se za to izdvaja oko 50 milijuna kuna. U MORH-u smatraju da će vraćanje u funkciju vojarni dugoročno značiti uštedu. No, bivši ministar s time se ne slaže.
“Otvoriti četiri ili pet novih vojarni, u koje morate uložiti silne milijune da bi ih doveli u funkciju, ja tu ne vidim ekonomsku isplativost”, tvrdi bivši ministar obrane Ante Kotromanović.
Hrvatska je preuzela obvezu da će do 2024. za obranu izdvajati dva posto BDP-a, trenutačno izdvaja izdvaja oko 1,2 posto. Na važnost povećanja budžeta podsjetilo se i na proslavi 8. obljetnice ulaska Hrvatske u NATO savez.
“Ako ulažemo u obranu i sigurnost – ulažemo u našu budućnost. Sigurnost i sloboda nisu besplatni i ne možemo misliti da su naša demokracija i sigurnost zauvijek zagarantirane”, izjavio je Paolo Ali, predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a.
Baš zato, smatra umirovljeni general Pavao Miljavac, treba napraviti dobar raspored vojske.
“Pojavila se Turska koja ima svoje interese, Rusija koristi vakuum u prostoru i penetrira unutra moramo biti na oprezu, to ne znači da moramo stavrati ogromnu vojsku, ali moramo stavrati dobro razmještenu, operativnu i dobro naoružanu vojsku”, kazao nam je Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.
Aktivacija vojarni, smatraju u MORH-u, pridonijela bi povećanju sigurnosti i zaštite stanovništva.
Ivana Franić