Struja poskupljuje u prosjeku 23 kune na mjesec, odnosno 276 kuna na godinu
Nakon mjeseci odgađanja, ministar zaštite okoliša sutra će na sjednici Vlade predložiti povećanje naknade za obnovljive izvore energije koje ja mnogo veća od predviđanja. I dok su građani koji će sve platiti bijesni, a udruge koje promiču obnovljive izvore, zadovoljne. Struja ide gore. Režije će opet biti veće. Građani su bijesni.
“Pa normalno da će utjecati na budžet, ljudi nemaju od čega živjeti, a oni sve povisuju”, kaže Martina iz Zagreba.
“Čuli smo i nema se tu što reći, svaki dan je sve skuplji i skuplji i gdje god se okrenemo cijene su katastrofa”, smatra Danijela.
Autor nove računice, ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić – danas je usuglasio odluku na Vladi, sutra će biti izglasana, a od 1. rujna će se brojati skuplja struja, tako da će u listopadu građani dobiti prvi veći račun.
“Sutra ćete sve vidjeti”, kazao je ministar financija Zdravko Marić, a na upit je li točno ovo povećanje s 3,5 odgovorio je da ne bi ništa komentirao te poručio – “pričekajmo do sutrašnjeg dana”.
A o čemu je ustvari riječ? Sve vjetrolelektrane u Hrvatskoj su privatne. Država je privatnicima koji su ih gradili obećala zaradu. Nema novca za isplatiti im obećano. Pa se naknade moraju povećati.
“To je krajnja nužda s obzirom da svi znamo da se od 2013. ta zelena naknada nije usklađivala iako je obveza da se to usklađuje jednom godišnje”, ističe Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije.
Pa to ustvari znači da će na svakom računu naknada za obnovljive izvore ići gore sa sadašnjih 3 i pol lipe po kilovatsatu sigurno na 10,5 lipa. Tako će na godišnjoj razini kućanstvu koje troši 3500 kWh na godinu, račun HEP-a s 3190 kuna – porasti na 3466, dakle za 276 kuna. Bivši ministar okoliša, smijenjeni MOST-ov Slaven Dobrović, to je objašnjavao sad već famoznim riječima: “Tako da mi za građane govorimo samo o smanjenju smanjenja”, izjavio je 15.2.2017. Dobrović.
Smanjenjem smanjenja opravdava se i Ćorić jer je od 1. siječnja ove godine PDV za struju smanjen s 25 na 13 posto. Pa je tako tad prosječni godišnji račun kućanstva s 3530 pao na 3200 kuna. Da bi sada porastao na 3466 kuna. Ovo je zadnje ovakvo povećanje, obećavaju u Vladi, do 2019. godine.
Ivan Skorin
