‘Oni koji imaju prosječne plaće ili malo veće između 1500 ili 2000 eura neto kod stambenih kredita će osjetiti da mogu dići dosta manje kredita’
Broj rizičnih kredita prepolovljen je, dok je rast gotovinskih kredita gotovo trostruko manji. To su rezultati mjera Hrvatske narodne banke koje su stupile na snagu 1. srpnja prošle godine. Dok je u isto vrijeme prošle godine vladala velika potražnja za stanovima i kreditima, danas je tržište znatno smirenije zahvaljujući strožim pravilima HNB-a. Kreditni savjetnici upozoravaju da je kupnja stana uz kredit postala još veći izazov za građane s prosječnim primanjima.
“Oni koji imaju prosječne plaće ili malo veće između 1500 ili 2000 eura neto kod stambenih kredita će osjetiti da mogu dići dosta manje kredita. Uz još neke dodatne restrikcije i da ne mogu dići 100 posto iznosa kredita što su mogli prije godinu dana”, objasnio je osnivač tvrtke za kreditno posredovanje Vjeko Peretić.
Prema njegovim riječima, stroži uvjeti nisu utjecali samo na stambene, nego i na gotovinske kredite, pa je smanjen i broj njihovih odobrenja.
“Na primjer ako imate jedan kredit ne možete dić i drugi, to je sad puno teže, ideja je bila da se oni koji imaju puno gotovinskih kredita, da se to malo uspori. To se dogodilo. Kolege u bankama bilježe pad više od 20 posto i više u jednom i drugom segmentu, tu je pad i kod kupoprodaje nekretnina od 22 posto”, dodao je Peretić.
Podaci HNB-a pokazuju da je u drugoj polovini 2025. godine odobreno oko 12 tisuća stambenih kredita, što je nešto manje nego u prvoj polovini godine kada ih je bilo približno 13 tisuća. Pad nije bio izraženiji jer su se tada još realizirali ranije ugovoreni krediti te bankarske promotivne ponude.
Pada udio rizičnih kredita
“Mjere su uvedene kako bi se spriječilo ublažavanje kriterija kreditiranja potrošača i kako bi se spriječio rizik nastanka prezaduženosti potrošača. Njihovi su učinci u prvom razdoblju primjene u skladu s našim očekivanjima one su bile kalibrirane nešto strože za nestambene nego za stambene kredite. I takvi su njihovi učinci”, rekla je Lana Ivičić, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku u HNB-u.
Nakon uvođenja mjera Hrvatske narodne banke, udio rizičnih stambenih kredita smanjen je s približno 30 na 15 posto. Istodobno je rast gotovinskih kredita usporen s 17 na 7 posto. Kada je riječ o nestambenim kreditima, u prvih šest mjeseci godine odobreno ih je oko 175 tisuća, dok je u drugoj polovini godine taj broj pao na oko 138 tisuća, što predstavlja smanjenje od približno 25 posto.
U HNB-u ističu da se kreditiranje kućanstava usporilo, ali da je njegova razina i dalje visoka. Visoka je, dodaju, i razina kreditiranja poduzeća.
“Upravo zbog toga je HNB kroz godine uvodila, ali je i nastavila s mjerama usmjerenih na kapital banaka, pa će se tako od 1. siječnja 2027. godine povećati i stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala”, kaže Maja Bukovšak, izvršna direktorica Sektora financijske stabilnosti u HNB-u.
Mjere koje je HNB uveo s ciljem zaštite građana od prezaduženosti ostaju na snazi i dalje, a iz središnje banke poručuju da se, prema potrebi, mogu dodatno pooštriti ili ublažiti.
