Prvi put nakon više od 20 godina nuklearna elektrana Krško radila je na 80 posto kapaciteta. Zbog visokih temperatura rijeke Save smanjena je proizvodnja struje
Vodostaji rijeka nikad nisu bili niži, što je dovelo do zatvaranja pojedinih nuklearnih elektrana ili smanjenja njihova rada. Posljedice osjećaju i poljoprivreda, brodski promet, turizam, ali i svakodnevni život.
Zbog manjka oborina uvedene su redukcije vode, a građani brojnih hrvatskih gradova pozvani su na njezinu štednju.
“Imam osjećaj da ne nestaje samo voda, nego zajedno s njom i cijeli ekosustav. Iskreno, dođe mi da zaplačem zbog toga, jer ovo nije dobro”, kaže jedna sugovornica.
“Ovo je tužna i zastrašujuća situacija te vrlo ozbiljno upozorenje”, dodaje Krisztina Nemeth iz Budimpešte.
Dunav otkrio olupine ratnih brodova
Dunav je pokazao svoje potpuno novo i dosad neviđeno lice. Riječ je o drugoj najduljoj rijeci u Europi.
Usred nezapamćene suše i rekordno niskih vodostaja, iz rijeke su izronile olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata. Prizori su zabilježeni od Mađarske, preko Srbije, sve do Hrvatske.
Zbog izrazito niskog vodostaja Dunava u Bugarskoj postao je vidljiv i most dug 2,5 kilometra, star više od 1700 godina. Radi se o ostacima Konstantinova mosta, impresivne građevine iz rimskog doba.
“Stojimo točno iznad temelja koji su podupirali drvenu konstrukciju mosta”, rekao je Volodya Popov, ravnatelj Regionalnog muzeja u Pleveni.
Nuklearka Paks na rubu gašenja
Europa se zbog nezapamćenih vrućina suočava s isušivanjem, a dugotrajni toplinski val snažno je pogodio i Mađarsku.
Nuklearna elektrana Paks, koja u uobičajenim okolnostima proizvodi približno polovicu električne energije u zemlji, zbog rekordno niskog vodostaja Dunava našla se pred mogućnošću potpunog prestanka rada.
U Budimpešti je ugašena vanjska rasvjeta na zgradama i fontanama, dok su vlasti građane pozvale da dodatno smanje potrošnju električne energije.
Mađarski premijer Peter Magyar poručio je:
“Dragi sugrađani, proteklih nekoliko dana obilježila je serija događaja bez presedana. Nikada prije nismo iskusili ovako velike vrućine, ovako ozbiljnu nestašicu vode, niti je vodostaj Dunava ikada bio tako nizak. No, isto tako, nikada prije nismo svjedočili ovakvom iskazu nacionalne solidarnosti.”
Eksplozijama razbijali stijene u Dunavu
Slične probleme bilježe i Poljska, Velika Britanija, Njemačka, Francuska te Rumunjska.
Zbog izrazito niskog vodostaja Dunava, u rijeci su kontroliranim eksplozijama razbijane stijene kako bi se promijenio smjer toka i osigurala potrebna količina vode za nuklearnu elektranu Črna voda.
Rumunjski premijer Ilie Bolojan izjavio je:
“Proglasio sam stanje pripravnosti na nacionalnoj razini tijekom cijelog kolovoza kao rezultat pada proizvodnje električne energije zbog suše i niskih količina vode u rijekama, posebno Dunavu.”
‘Nikad nisam doživio da je Drava ovako niska’
Problemi su stigli i do Hrvatske.
“U svojih 55 godina nikad nisam doživio da je Drava ovako niska. Bože moj, kud ta riba ode”, rekao je Željko Popić iz Osijeka.
Suša u Hrvatskoj stvarala je velike probleme na rijekama, ali i poljima. Prizori stižu s inače plodnih baranjskih polja.
“Zrna skoro da i nema, nije se ni nalilo kako treba, nije bilo kiše kada je trebalo najviše”, kaže poljoprivrednik Matej Omazić.
Pokazuje i posljedice ekstremne suše.
Krško smanjilo proizvodnju
Nuklearna elektrana Krško prvi je put nakon više od dva desetljeća smanjila rad na 80 posto kapaciteta. Razlog su visoke temperature rijeke Save, zbog kojih je smanjena proizvodnja električne energije.
Ministar gospodarstva poručuje da to neće dovesti do povećanja računa za struju.
Na pitanje postoji li mogućnost poskupljenja električne energije, odgovorio je:
“Ne može do poskupljenja, mi vodimo računa o sigurnosti opskrbe, opskrba je u Republici Hrvatskoj sigurna. Imamo stabilnu proizvodnju i razmjenu. Tako da sustav je siguran”, rekao je Ante Šušnjar.
Gradovi pozivaju na štednju vode
Kako bi se spriječilo dodatno pogoršanje situacije s vodom, upozorenja su stizala od Istre, preko Daruvara i Zadra, pa sve do Krka.
Zbog suše i povećane potrošnje pitke vode, brojni gradovi i općine uveli su mjere kojima se građane potiče na štednju.
“Moramo biti pažljivi i oprezni, zato smo pozvali ljude na određene mjere štednje, da budu pažljivi s vodom. Nisu to nikakve značajne mjere štednje, ali da ne troše vodu bez razloga. Tako smo i mi, recimo, u ovim našim prekrasnim parkovima smanjili vodu za 30 posto”, rekao je Daniel Strčić, nezavisni načelnik Općine Punat.
Problem nije ograničen samo na Hrvatsku. Mjere ograničavanja korištenja vode uvedene su i u brojnim susjednim državama, gdje živi oko 20 milijuna ljudi.
Razmjere suše koja je pogodila Dunav vidljive su i na satelitskim snimkama.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, Europa je službeno kontinent s najbržim rastom temperatura na planetu, prenosi Danas.hr.
