Podršku su, kažu organizatori prosvjeda, očekivali od hrvatskih institucija, ali u njih su izgubili vjeru
Lica stanovnika Gospića ne odražavaju samo strah za budućnost i zdravlje. Godinama upozoravaju na problem, a u nedjelju su svoje nezadovoljstvo odlučili pokazati izlaskom na ulice.
“Jadno i bijedno se osjećam, zatrovali su, uništili su”, kaže Marica Grčević iz Gospića.
“Dio Hrvatske koji je bio najljepši, najzeleniji, voda! A sada, vodu kupujem”, kaže Kata Karakaš iz Gospića.
“Smatram da je ovo zločin protiv čovječanstva, protiv Like, protiv cijele Hrvatske”, kaže Ana Obućina iz Perušića.
U Gospiću se tako na već desetom prosvjedu okupilo nekoliko stotina građana koji su zabrinuti i koji smatraju da su iznevjereni. Ovaj put pridružili su im se i ljudi iz drugih dijelova Hrvatske.
“Bio sam do sad samo na prosvjedima protiv pilićarnika u našoj županiji, koja je planirano zagađivana na isti način kao i ovdje sa smećem. Mislim da je ovo malo gora stvar, htjeli smo supruga i ja dati podršku”, kaže Damir Kovačić iz Velike Ludine.
Prosvjednicima su potporu pružili i pojedini političari s lijeve i desne strane političkog spektra.
“Je li to Hrvatska za koju smo ginuli, to se pitajte, a ne jesam li ja lijeva ili desna”, poručila je Dalija Orešković.
“To su vladajuće strukture, to su vrhuške. Nije lopovluk ni lijevi ni desni, lopovluk je najgori oblik mržnje prema svojoj domovini”, poručila je Karolina Vidović Krišto.
Organizatori prosvjeda ističu kako su pomoć očekivali upravo od hrvatskih institucija, no povjerenje u njih više nemaju.
“Državni inspektorat koji je trebao biti alfa i omega po tom pitanju ako sve dobro funkcionira, oni su nas izdali. I sad od koga da mi očekujemo da nam pomogne? Ja ne znam. Eventualno nekoga iz Europske unije jer Europol je to sve ipak otkrio, nisu naši”, kaže jedan od organizatori prosvjeda u Gospiću Mihael Podnar.
‘Kako nitko nije primijetio?’
Godinama su stanovnici Gospića upozoravali na odlagalište koje je danas pod ključem. Ipak, tek je prošlogodišnja međunarodna akcija pokrenula jednu od najvećih hrvatskih priča o nepropisno zbrinutom otpadu.
Na području Like godinama su završavali različiti oblici otpada – mljevena plastika, medicinski infektivni i elektronički otpad, ali i teški metali te kemikalije. Sve je to potvrđeno opsežnim vještačenjem zagrebačkog Geotehničkog fakulteta, koje se prostire na 350 stranica. Utvrđeno je da 37 tisuća tona otpada, smještenog iznad i ispod zemlje, predstavlja dugotrajan izvor opasnosti. Vječne kemikalije dospjele su i do podzemnih voda.
“Radi se o lokalnom onečišćenju, dakle PFAS čestice su nađene samo u jednom uzorku, što daje optimizam da nije došlo do većeg zagađenja”, rekao je 10. kolovoza zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša.
Analize Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazale su da je voda iz slavina pitka. No i dalje ostaje pitanje kakva je voda koju stanovnici sami crpe iz zemlje. Bunari i cisterne tek trebaju biti ispitani. Dok se pokušava utvrditi što je sve završilo u tlu i vodi, nameće se i pitanje kako je tolika količina otpada uopće stigla u Liku.
“Koliko je krava u Lici popaslo trave? Koliko je krava CO2 kroz izmet izbacilo na određenu površinu? To sateliti monitoringa mjere… Kako nikome nije bilo vidljivo da se na isti prostor odlaže otpad, kako nitko nije primijetio?”, pita se organizator prosvjeda u Gospiću Ante Franić.
“Ako vam u Lici tri godine dolaze kamioni nepoznatih ili poznatih registracija, ne radi se samo o problemu okoliša, radi se o problemu državne sigurnosti”, rekao je 11. kolovoza stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončič.
Sumnje u ekocid pritom su otvorile i politički sukob, kao i pitanje tko je odgovoran.
“Što se tiče građana Gospića, poruka im je da ne podlegnu pritisku, histeriji i fabrikaciji kako oporba radi usred ljeta”, poručio je 11. kolovoza premijer Andrej Plenković.
“Umjesto da kao odgovorni predsjednik kaže zeznuli smo, on krivi oporbu za njegovo smeće”, odgovorio mu je tada Siniša Hajdaš Dončić.
‘Naš jedini cilj je sanacija’
Tko snosi odgovornost – onaj tko je otpad dovozio ili onaj tko je imao mogućnost spriječiti njegovo odlaganje?
Postavlja se i pitanje je li bivši glavni državni inspektor tražio pola milijuna eura mita kako bi inspekcija zažmirila na nezakonitosti. Prema tvrdnjama Josipa Šinceka, prvoosumnjičenog u istrazi o nezakonitom uvozu i odlaganju otpada, Mikulić je navodno upravo toliko tražio dok su kamioni s otpadom pristizali iz Italije, Slovenije i Njemačke. Njegov odvjetnik te tvrdnje demantira.
Tko je sve zaradio na otpadu i o kojim je iznosima riječ, tek će se utvrđivati na sudu. Dok traje istraga, građani ističu što im je najvažnije.
“Naš jedini cilj je sanacija, a nikakva politizacija problema”, kaže Daria Došen iz inicijative Gospić je naš dom.
Resorna ministrica u nekoliko je navrata dala naslutiti da brza sanacija ipak neće biti moguća.
“Što se tiče vanjskog dijela otpada, riječ je o procijenjenom vremenu za zakonito zbrinjavanje od godinu dana. Što se tiče zakopanog dijela koji ih opravdano muči – mi ćemo roku dati veliku važnost u procesu nabave”, poručila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Plan je najprije ukloniti oko četiri i pol tisuće tona rasutog otpada, nakon čega slijedi zbrinjavanje još 650 tona otpada koji je zapakiran u velike vreće. Ipak, najveći izazov i dalje predstavlja otpad zakopan pod zemljom.
Odgovore na brojna pitanja mnogi očekuju u ponedjeljak u Gospiću, gdje će se održati sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, prenosi Danas.hr.
