Vozači tramvaja i autobusa u ZET-u u srpnju su prosječno primili gotovo 2000 eura neto, a neki od njih i više od 2700 eura
Zagreb je zbog štrajka radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga bio paraliziran, javni prijevoz nije funkcionirao, a hrpe smeća nakupljale su se po gradu. Ipak, u prvi plan došlo je pitanje koliko se u Hrvatskoj vrednuju različita zanimanja.
Vozači tramvaja i autobusa u ZET-u u srpnju su prosječno primili gotovo 2000 eura neto, a neki od njih i više od 2700 eura. Dok su vozači Čistoće primili 1850 eura neto. Osim toga, sindikalci koji danas štrajkaju lani su se u internoj obavijesti u prostorima ZET-a hvalili kako su se izborili da ukupno povećanje plaća za prošlu i ovu godinu iznosi nešto više od 20 posto, odnosno jedno od najvećih povećanja u Hrvatskoj.
Dok, primjerice, liječnici specijalizanti bez dežurstva imaju osnovnu plaću od oko 1790 eura, a medicinske sestre, čak i s dugogodišnjim iskustvom i visokom stručnom spremom, imaju 1400 eura plaće, otkrili su u razgovoru za 24sata.
Prosječne plaće u Holdingu i Čistoći
Prema podatcima Zagrebačkog holdinga, prosječna neto plaća vozača tramvaja i autobusa, za što je potrebna završena samo srednja škola i vozačka B kategorija, u srpnju ove godine iznosila je 1992,12 eura sa stalnim dodatcima. Najmanja isplaćena plaća vozača autobusa bila je 1661,14 eura, a najveća 2725,05 eura. Treba naglasiti da u taj iznos ulaze i dodatci za prekovremene sate, vožnja zglobnog vozila i porezne olakšice.
Komunalni radnici u Zagrebačkoj čistoći primili su 1651 euro neto, a vozači 1851 euro neto. Prosječna neto plaća grobara na Gradskim grobljima, s uračunatim dodacima, iznosila je 1586 eura. Vrtlari u Zrinjevcu u srpnju su u prosjeku primili 1574 eura neto. Cestari u Zagrebačkim cestama u prosjeku su primili 1545 eura neto. Također treba naglasiti da se radi o isplaćenim plaćama s dodatcima, pa konačni iznos varira o smjenama, prekovremenim satima, stažu i drugim naknadama.
Specijalizant ima manju plaću od vozača ZET-a
Istodobno, liječnici nakon završenog fakulteta koji traje šest godina moraju proći i specijalizaciju koja traje još pet godina. Iako je osnovna plaća liječnika specijalizanta bez dežurstva oko 1790 eura, s tri dežurstva mjesečno može narasti na oko 2200 eura. Liječnik specijalist prima oko 2600 eura, a subspecijalist ili primarijus oko 2800 eura.
To znači da je osnovna plaća specijalizanta niža od prosječne plaće vozača ZET-a, dok su plaće specijalista i iskusnijih liječnika tek nešto više od nje. Još je izraženija situacija kod medicinskih sestara.
‘Ne očekujemo da se naš posao uspoređuje’
“Imam 27 godina radnog staža i magistrica sam sestrinstva, a moja je plaća 1700 eura. Kao što su komunalni radnici rekli da njima smrdi smeće, pa ne mirišu ni nama pacijenti uvijek. Dolaze nam sa svim mogućim izlučevinama, fekalijama, urinom, povraćotinom. Svakodnevno se susrećemo s takvim situacijama, ali znale smo da je i to dio našeg posla. Ipak, mislim da se premalo vrednuju naše obrazovanje, iskustvo i odgovornost koju imamo”, ispričala je za 24sata medicinska sestra s 27 godina radnog staža.
Sestra sa srednjom stručnom spremom i 40 godina radnog staža ima osnovnu plaću oko 1400 eura, dok sestra s visokom stručnom spremom koja vodi odjel i ima 15 godina staža prima oko 1600 eura.
“Osnovna plaća nije isto što i ono što na kraju mjeseca dobijemo na račun. Kad radimo noćne smjene, vikende i dežurstva, iznos se poveća, ali to znači i da smo više vremena na poslu i da imamo dodatne obveze. Glavna sestra odjela s dva 24-satna dežurstva može dobiti oko 2000 eura, a sestre koje rade u smjenama, ovisno o broju noćnih, imaju između 1800 i 2000 eura”, pojašnjava medicinska sestra.
Ističu kako se njihov posao ne svodi samo na stručne postupke i terapiju, nego i na svakodnevnu brigu o pacijentima u najtežim trenucima, kada su bolesni, nemoćni i potpuno ovisni o tuđoj pomoći.
“Mi smo uz pacijente kada im je najteže, pomažemo im u osnovnim životnim potrebama, brinemo se o higijeni, terapiji i oporavku. To je posao koji zahtijeva znanje, strpljenje, fizičku snagu i emocionalnu izdržljivost. Ne očekujemo da se naš posao uspoređuje s tuđim, ali očekujemo da se prepozna koliko je zahtjevan”, zaključila je, piše Net.hr.
