Nakon što je Berlin izravno optužio Moskvu za incident u Leipzigu napetosti između dvije europske velesile rastu
Nakon opasnog zaoštravanja odnosa između Berlina i Moskve, koje je uslijedilo nakon što je Njemačka izravno optužila Rusiju za povezanost s incidentom u zračnoj luci Leipzig/Halle, gdje su dronovi bili opremljeni eksplozivom, istraga je usmjerena i prema Srbiji i Poljskoj.
Njemački BILD, pozivajući se na informacije Der Spiegela dobivene od sigurnosnih izvora, objavio je da je jedan od osumnjičenika povezan i s drugim incidentom – podmetanjem požara u trgovini željezarijom u poljskom Łódźu u srpnju 2024. Navodno je riječ o muškarcu koji ima veze s ruskim obavještajnim službama.
Istražitelji istodobno provjeravaju postoji li povezanost između događaja u Leipzigu i pronalaska eksploziva na srpsko-mađarskoj granici. Srbijanske sigurnosne snage ondje su 11. lipnja uhitile dvojicu muškaraca kod kojih su pronađeni dijelovi prilagođenog drona, upravljački odašiljač i dvije limenke s eksplozivom.
Prema izvorima bliskima istrazi, pronađene komponente nalikuju onima koje su pronađene na dronu otkrivenom u zračnoj luci Leipzig/Halle. I u tom je slučaju eksploziv bio skriven u limenoj konzervi pričvršćenoj za dron.
Dvojica muškaraca su u pritvoru
Muškarci uhićeni na granici Europske unije, od kojih je jedan državljanin Srbije, a drugi posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, trenutačno su u pritvoru. Kako navodi Der Spiegel, njemačke sigurnosne službe sada provjeravaju postoje li poveznice između njih dvojice i osobe koja je također povezana sa slučajem u Leipzigu.
Podsjetimo, 4. kolovoza u zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen je dron s eksplozivom. Riječ je o važnom aerodromu za logistiku povezanu s vojnom pomoći Ukrajini, a ondje se nalazio i ukrajinski teretni avion Antonov.
Eksplozivne naprave koje su pronađene nisu eksplodirale. Jedan od dronova udario je u zrakoplov DHL-a, dok je drugi pronađen naknadno, pri čemu su na njemu uočeni tragovi eksploziva. Njemačka vlada 1. rujna službeno je optužila Rusiju i poručila da način na koji je pokušaj napada izveden odgovara obrascu ruskih hibridnih operacija.
Berlin je potom poduzeo mjere te zatvorio Ruski dom u Berlinu, za koji je i ranije postojala sumnja da služi kao paravan za obavještajne aktivnosti.
Rusija protjeruje njemačku kulturu
Moskva je uzvratila protumjerom te najavila zatvaranje podružnica njemačkog kulturnog Goethe-Instituta diljem Rusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da je riječ o reakciji na odluku Berlina.
“Naravno da će biti zatvoren nakon što je naš kulturni centar protjeran odande”, rekao je Lavrov na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.
Istaknuo je i da je Njemačka svjesno prihvatila činjenicu da će odluka o zatvaranju Ruskog doma značiti i kraj njezine kulturne prisutnosti u Rusiji.
Podsjetimo, dan ranije na net.hr-u objavljen je razgovor s vanjskopolitičkim analitičarem i bivšim hrvatskim veleposlanikom u Moskvi Božom Kovačevićem.
Nakon što je Njemačka izravno prozvala Rusiju zbog incidenta u zračnoj luci u Leipzigu, Kovačević ocjenjuje da je riječ o novom koraku prema mogućnosti otvorenog sukoba između Rusije i Europe. Iako jasno ističe da je Rusija agresor u Ukrajini, istodobno kritizira europske države jer su, prema njegovu mišljenju, gotovo u potpunosti napustile diplomaciju i mogućnost pregovora s Moskvom.
‘Sukob Rusije i Zapada već poprima obilježja neobjavljenog rata’
Kovačević smatra da sukob Rusije i Zapada već poprima obilježja neobjavljenog rata. Kao primjere s europske strane navodi sankcije, zamrzavanje ruske imovine i zapljene ruskih brodova. Istodobno, Rusija provodi aktivnosti koje pripadaju ratnom repertoaru, ali se odvijaju u takozvanoj sivoj zoni – ne predstavljaju otvorene vojne napade, no ugrožavaju druge države.
Ako se nedvojbeno utvrdi da iza pokušaja napada u Leipzigu stoji Moskva, moglo bi se postaviti i pitanje reakcije NATO-a. Kovačević, međutim, smatra da bi odluka o eventualnoj primjeni članka 5. u konačnici ponajviše ovisila o stavu Sjedinjenih Država. Prema njegovu tumačenju, Poljska i baltičke zemlje zagovaraju snažnije američko uključivanje u sukob s Rusijom, dok Washington takvu mogućnost ne želi prihvatiti.
Upozorava i na opasnost od daljnjeg pogoršanja situacije. Prema njegovoj procjeni, Rusija se nalazi u sve težem vojnom i političkom položaju jer nije ostvarila početne ciljeve u Ukrajini niti je uspjela u potpunosti preuzeti područja koja je proglasila anektiranima. Zbog toga smatra da bi nastavak povećavanja pritiska na Moskvu mogao povećati opasnost od posezanja za krajnjim sredstvima, među kojima je i nuklearno oružje. Istodobno naglašava da bi korištenje nuklearnog oružja s ruske strane bilo nerazumno.
Premda Rusiju nedvosmisleno smatra agresorom, dio odgovornosti za sve opasniju situaciju Kovačević pripisuje i zapadnim političkim elitama. Smatra da nedostaje ozbiljan diplomatski napor kojim bi se smanjile napetosti i pronašlo političko rješenje rata u Ukrajini.
Kao mogući način izlaska iz aktualne situacije vidi obnovu izravnih pregovora između Europske unije i Rusije. Kovačević smatra da bi EU trebao ovlastiti Kaju Kallas za pregovore s Moskvom, no tvrdi da za takav pristup trenutačno nema interesa među ključnim europskim državama, prije svega Francuskom, Njemačkom i Poljskom.
Na kraju ističe da Ukrajina zaslužuje pomoć u obrani vlastitog teritorija, ali smatra da bi europski čelnici istodobno trebali nastojati zaštititi interese svojih građana i diplomatskim putem, umjesto da se oslanjaju isključivo na vojno rješenje, piše Net.hr.
