Pod geslom „Naš izbor, naš zakon!“ u subotu je u Rijeci održan ovogodišnji Hod za slobodu u organizaciji inicijative Građanke i građani Rijeke. Stotine građanki i građana okupile su se na Jadranskom trgu, odakle je povorka prošla središtem grada i Korzom do Parka oslobođenja na Delti.
Hod je održan kao odgovor na prošlotjedni Hod za život i njegovo ovogodišnje geslo „Prvi korak je zakon“, odnosno zahtjeve za promjenom zakonskog okvira koji uređuje reproduktivna prava.
Riječkim ulicama nosili su se transparenti s porukama „Naš izbor, naš zakon“, „Priziv savjesti u vojsci, ne u bolnici“, „Nema zakona jačeg od nas“, „Sloboda, jednakost, sestrinstvo“, „Moje tijelo, moj izbor“ i brojne druge poruke kojima su sudionici iskazivali podršku reproduktivnim pravima, tjelesnoj autonomiji i ravnopravnosti.
Hodu su se pridružili građani različitih generacija, aktivisti, predstavnici organizacija civilnog društva te lokalni, regionalni i nacionalni politički predstavnici.
Minuta šutnje za žrtvu u Slatini i sve žene ubijene u femicidu
Program u Parku oslobođenja počeo je minutom šutnje za ženu nedavno ubijenu u Slatini te za sve žene ubijene u femicidu.
Potom su pročitana iskustva žena koje su, prema navodima organizatora, u hrvatskom zdravstvenom sustavu tijekom poroda ili pokušaja ostvarivanja prava na pobačaj doživjele otežavanje zdravstvene skrbi, odvraćanje, ponižavanje te različite oblike institucionalnog i reproduktivnog nasilja.
Ovogodišnjim proglasom organizatori su, međutim, željeli raspravu proširiti izvan pitanja obrane postojećih reproduktivnih prava.
Na geslo Hoda za život „Prvi korak je zakon“ odgovorili su pitanjem: ako se već govori o zakonima, kako bi izgledali zakoni napisani iz feminističke perspektive?
„Trudnoća se ne može štititi više od osobe koja je trudna“
Prema viziji iznesenoj u proglasu, takvi zakoni trudnoću ne bi štitili više od trudne osobe, a trudnoća i porod bili bi tretirani sigurnije i dostojanstvenije.
Organizatori traže zdravstvenu skrb bez zahvata bez pristanka, nepotrebne boli i ponižavanja, dostupnu psihološku pomoć rodiljama te otvoreniji odnos prema problemima postpartuma.
Skrb o djeci, ističu, ne bi se trebala podrazumijevati kao prirodni i neplaćeni posao žena, dok bi očevima i drugim roditeljima trebalo omogućiti stvarno vrijeme i preuzimanje odgovornosti za skrb.
Roditeljstvo ne smije postati privilegija onih koji si ga mogu priuštiti
U proglasu se reproduktivna prava izravno povezuju sa socijalnim i ekonomskim uvjetima u kojima ljudi žive.
Organizatori se zauzimaju za dostupno i kvalitetno javno zdravstvo, vrtiće i osnovne životne potrepštine te socijalnu i ekonomsku sigurnost koja ljudima omogućuje da imaju djecu zato što ih žele.
Roditeljstvo, poručuju, ne bi smjelo postati privilegija onih koji ga financijski mogu podnijeti.
Istodobno zagovaraju šire poimanje obitelji, koje uz tradicionalnu obitelj obuhvaća istospolne roditelje, samohrane roditelje, posvojitelje, udomitelje, bake i djedove koji odgajaju unuke, ali i druge zajednice ljudi koji su odlučili preuzeti odgovornost jedni za druge.
Prema njihovoj poruci, obitelj postoji ondje gdje postoje ljubav, briga, sigurnost i odgovornost.
„Priziv savjesti u vojsci, ne u bolnici“
Jedna od posebno istaknutih tema bilo je pravo na prekid trudnoće i dostupnost te zdravstvene usluge.
Organizatori smatraju neprihvatljivim da žene moraju kontaktirati više bolnica kako bi ustanovile gdje mogu ostvariti zakonom zajamčeno pravo te upozoravaju na situacije u kojima priziv savjesti velikog broja zdravstvenih djelatnika u praksi otežava dostupnost pobačaja.
Upravo je zato među najuočljivijim porukama povorke bila „Priziv savjesti u vojsci, ne u bolnici“.
„Zaštita života ne završava rođenjem“
Građanke i građani Rijeke u svom proglasu naglašavaju kako za njih zaštita života ne završava rođenjem djeteta.
Pojam zaštite života povezuju s pravom na čistu vodu i zrak, zdrav okoliš, dostupnu hranu i zdravstvenu zaštitu, mjesto za dijete u vrtiću, dostojanstvenu plaću te zaštitu od obiteljskog i drugih oblika nasilja.
„Ako je prvi korak zakon, onda zakon mora biti usmjeren na dobrobit žena, djece i cijele zajednice“, jedna je od središnjih poruka ovogodišnjeg Hoda za slobodu.
S Delte su organizatori poručili da će se nastaviti boriti za očuvanje već izborenih prava, ali i za zakone koji, kako navode, štite ljude od nasilja i rata, omogućuju dostojanstven život i čuvaju okoliš.
Ovogodišnjim Hodom za slobodu tako su pitanje reproduktivnih prava postavili u znatno širi društveni okvir – od odlučivanja o vlastitom tijelu i dostupnosti zdravstvene skrbi do ekonomskog položaja, zaštite od nasilja, različitih oblika obitelji i okoliša u kojem će živjeti buduće generacije.
