Od 22. rujna, upozorenja koja izdaje DHMZ bit će na razini županija
Koliko bi mogla potrajati aktualna promjena vremena i postoji li nakon dugotrajnog sušnog razdoblja mogućnost dugotrajnijih kiša?
O tim temama, kao i o novom načinu izdavanja vremenskih upozorenja, u emisiji RTL Danas razgovarali su s ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivanom Güttlerom.
Stigla je promjena vremena, što nas je sve zadesilo danas i koliko će trajati?
Za zapadne dijelove Hrvatske izdali smo žuta, kasnije narančasta upozorenja na grmljavinsko nevrijeme i visoke količine oborine. Dosad su izmjerene količine 50-ak litara. Tijekom dana i sljedećeg dana očekujemo određeno smirenje – sutradan žuta upozorenja na istoku Hrvatske, također na grmljavinsko nevrijeme. Izašle su i snimke pijavice na području Istre. Imali smo određene fenomene, ali srećom, bez značajnih ozljeda ili šteta. Tuče i jakih vjetrova zasad nema. Glavni fokus je na oborinu, kao što smo rekli, 50-ak litara.
Prijeti li nam dugotrajna kiša, možda opasnost od poplava?
Kad gledamo na jesen, promatrat ćemo situaciju iz dana u dan, iz tjedna u tjedna. Trenutačno naredna dva tjedna ne postoji signal, rizik od poplava. Ako se takva informacija pojavi, naravno da ćemo dovoljno rano informirati Sustav civilne zaštite i građane.
Zbog mikrolokacija gdje su nevremena učestalija od 22. rujna uvodite nešto novo. O čemu je riječ?
Bitno je naglasiti da moje kolege prognostičari svakodnevno obrađuju veliku količinu podataka. Jedan rezultat gdje ih pokušavamo sažeti su sustavi za rana upozorenja na ekstremne vremenske događaje. Preko 20 godina smo takva upozorenja izdavali na razini klimatoloških regija, na osam regija na području Republike Hrvatske. Ipak, pojavila se potreba, i u Sustavu civilnih zaštita i interes građana, da ta informacija bude prostorno finija. Tako da, od 22. rujna, upozorenja koja izdajemo će biti na razini županija. To izdajemo u Hrvatskoj, na našim web-stranicama meteo.hr, ali iste informacije dostupne su u europskom sustavu meteoalarm. Sama riječ meteoalarm postaje sastavni dio hrvatskog jezika. Svi naši građani, portali, novinari polako usvajaju tu riječ. Skraćeno rečeno, možemo reći da od sljedećeg tjedna meteoalarm prelazi na razinu županija, uključujući Grad Zagreb. Mislimo da će takvo unaprjeđenje ipak dati finiju informaciju o tome o kojem dijelu recimo istoka Hrvatske konkretno mislimo kad govorimo da postoji rizik od grmljavinskog nevremena, poplave, neke druge vremenske nepogode.
Što je sa SRUUK-om? Hoće li on to pratiti?
SRUUK je zapravo, kad smo krenuli u implementaciju u Hrvatskoj prije tri godine, što se tiče meteoroloških upozorenja, već krenuo na razini županija. U zadnje tri godine imali smo seriju od pet izdanih SRUUK-ova. Uglavnom su bila definirana na razini ovog dijela Hrvatske, pa bismo rekli o kojim je županijama riječ. Dolazi do ujednačavanja između meteoalarm upozorenja i SRUUK upozorenja.
