
Prijevoz do liječnika, pomoć u kući, mjesto za druženje ili jednostavno razlog da se izađe iz vlastita četiri zida. Potrebe starijih ljudi nisu jednake u Rijeci, na obali i u Gorskom kotaru, a upravo su te razlike obilježile razgovor održan u sjedištu Primorsko-goranske županije uoči Međunarodnog dana starijih osoba.
Predstavnike umirovljeničkih udruga iz Rijeke, Kastva, Kostrene, Viškova, Opatije, Novog Vinodolskog, Malinske-Dubašnice, Delnica, Fužina i Vrbovskog primili su zamjenik župana Toni Štimac, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj te pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Mirela Smojver.
Iako je povod susretu bio Međunarodni dan starijih osoba, razgovor nije ostao na prigodnim čestitkama. Predstavnici umirovljenika govorili su o svakodnevnim problemima svojih članova, ali i o programima koji već daju rezultate. Kroz cijeli se susret provlačila i zahvala na suradnji s Primorsko-goranskom županijom, potpori radu Matice i udruga te sve češćem uključivanju njihovih predstavnika u razgovore o politikama koje se izravno tiču starijih građana.
Na to se osvrnuo i dopredsjednik Matice umirovljenika PGŽ-a Emil Baumgartner, istaknuvši kako se predstavnici umirovljenika i Županije u posljednje vrijeme susreću znatno češće nego ranije.
„To govori da razumijete naše probleme i da ih prepoznajete kao probleme cijele zajednice. Zadovoljni smo suradnjom s Primorsko-goranskom županijom“, poručio je Baumgartner, dodajući kako bi želio da mogućnosti koje umirovljenici imaju u većim sredinama postupno postanu dostupnije i onima u manjim gradovima i općinama.
Zamjenik Štimac je razgovor otvorio upravo pitanjem odnosa društva prema starijim ljudima. Naglasio je da su današnji umirovljenici generacije koje su svojim znanjem i radom izgradile velik dio onoga što se danas podrazumijeva, dok se vrijednost njihova iskustva prečesto zanemaruje.
„Međugeneracijska solidarnost nešto je na čemu ponovno moramo raditi. Nekada smo se na ulici pozdravljali, ustajali starijima u autobusu i puno neposrednije znali tko u našem susjedstvu treba pomoć. To su možda male stvari, ali puno govore o društvu u kojem živimo“, rekao je Štimac.
Posebno je upozorio na težak materijalni položaj dijela umirovljenika te potrebu da se o tom problemu govori otvoreno. Kao jednu od mjera koju smatra posebno vrijednom izdvojio je programe pomoći starijim osobama u vlastitom domu, upozorivši koliko bi njihov prekid pogodio ljude koji su se na takvu podršku oslonili u svakodnevnom životu. Istaknuo je i da Županija povećava kapacitete za smještaj starijih osoba, ali da institucionalna skrb ne može biti jedini odgovor. Jednako su važni prevencija, dostupna zdravstvena zaštita te usluge koje ljudima omogućuju da što dulje žive samostalno u vlastitom domu.
Upravo je aktivno i samostalno starenje kao jedan od glavnih smjerova županijske socijalne politike izdvojila Mirela Smojver. Uz projekte novih domskih kapaciteta, naglasila je razvoj pomoći u kući, dostave obroka, dnevnih boravaka i drugih usluga koje starijim osobama omogućuju da pomoć dobiju onda kada im je stvarno potrebna, bez prerane institucionalizacije.
„Mnogi od vas i dalje su vrlo aktivni, volontirate, družite se, putujete i svoje iskustvo prenosite mlađim generacijama. Upravo je to ono što želimo podržati – aktivno i samostalno starenje. Smještaj u domu potreban je dijelu ljudi, ali istodobno moramo razvijati usluge koje će drugima omogućiti da što dulje ostanu u svom domu i svojoj sredini“, istaknula je Smojver.
Da kvalitetna podrška ne mora uvijek značiti veliki projekt, pokazala su iskustva koja su u razgovoru podijelili sami umirovljenici. Predstavnici iz Delnica govorili su o suradnji udruga, Crvenog križa, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i drugih lokalnih partnera, programima koji su prošireni i na udaljenija naselja te organiziranom prijevozu starijih osoba koje bi bez njega teško dolazile na aktivnosti. Najvažniji rezultat takvih programa, čulo se na susretu, nije broj održanih radionica ili druženja, nego činjenica da ljudi ponovno izlaze iz svojih kuća.
„Cilj nam je izvući ljude van jer su se mnogi povukli u svoje domove. Kada dođu na aktivnosti, vidite s koliko se energije vraćaju kući. Upravo tako sprječavamo izolaciju“, istaknula je Ljubica Vujnović iz Udruge umirovljenika grada Delnica, opisujući programe koji povezuju starije osobe i u udaljenijim dijelovima Gorskog kotara.
No nekoliko desetaka kilometara dalje slika može biti potpuno drukčija. Predstavnica udruga s područja Vrbovskog Rada Pašić upozorila je na teškoće s prijevozom, zdravstvenom zaštitom i nedostatkom sadržaja namijenjenih starijim osobama. Pozvala je predstavnike Županije da dođu na njihovo područje i probleme sagledaju izravno na terenu, naglasivši kako se pet udruga s područja Vrbovskog najvećim dijelom oslanja na vlastiti angažman i međusobnu pomoć.
Svoja lokalna iskustva tijekom susreta iznijeli su i ostali predstavnici umirovljeničkih udruga, od problema dostupnosti pojedinih usluga i prijevoza do potrebe za prostorima, programima druženja i aktivnostima koje starijim ljudima omogućuju da ostanu uključeni u život svojih sredina. Upravo su razlike među pojedinim dijelovima županije pokazale koliko je važno potrebe starijih osoba sagledavati tamo gdje žive, a ne kroz jedno rješenje primjenjivo na sve.
Takve razlike među pojedinim sredinama jedan su od razloga zbog kojih se suradnja s udrugama nastoji voditi kroz više kanala. Ermina Duraj podsjetila je da Županija podupire njihove redovne aktivnosti, druženja i sportske programe, dok se kroz Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade te Vijeće seniora otvaraju pitanja šire politike prema starijim osobama.
„S nekoliko strana surađujemo vrlo konkretno. Drago nam je da ste tom suradnjom zadovoljni, a na nama je da je dodatno unaprijedimo“, rekla je Duraj.
Za aktivnosti Matice umirovljenika Primorsko-goranska županija u 2026. godini osigurala je 29 tisuća eura, dok je od 2022. do 2026. za tu svrhu izdvojeno ukupno 146.687 eura. Razgovor je na kraju pokazao i nešto što statistike teško mogu prenijeti: ista dob ne znači i iste potrebe. Nekome je ključan smještaj i stalna skrb, nekome nekoliko sati pomoći tjedno, nekome autobusna linija, a nekome prostor u kojem će popiti kavu, odigrati partiju pikada i ponovno biti među ljudima. Upravo zato suradnja s Maticom i lokalnim udrugama ostaje važan način da do Županije dođu iskustva ljudi koji najbolje poznaju svakodnevicu starijih osoba u svojim sredinama.





