Kretanje u berbu savjetuje i stručnjak za maslinarstvo jer bi čekanje dalo priliku maslinovoj mušici da se razvije
Nakon teške i za maslinarstvo nepovoljne godine, u kojoj je urod bio čak 38 posto manji te je Hrvatska prvi put uvezla više maslinova ulja nego što ga je proizvela, ove se godine situacija okreće nabolje. Očekuje se dobra berba i obilje ulja.
Masline još nisu obrane, no čekanju se bliži kraj. Grane se povijaju pod težinom plodova, a oblica, najzastupljenija domaća sorta koja obilnije rađa svake druge godine, ove je godine ponovno u rodnijoj fazi. Maslinari u Pirovcu zadovoljni su i kvalitetom ovogodišnjih maslina.
“Pošto smo imali velike temperaturi ovog lita, nije bilo nametnika, naše ulje koje se sad nalazi u maslini je vrlo, vrlo kvalitetno. Očekivan pikantnost malo manju..ali gorčina, u stvari ona će biti vrhunska”, kaže Đani Lazar iz Pirovca.
“Ove godine je čak bolji urod nego lani. Očekujemo 20 posto veći urod… Krenemo u nekom terminu između 10. 10. i 15. 10. Poberemo 500-600 kg, odradimo u uljari, vidimo koji je radman”, kaže Ivan Jelušić.
Početak berbe preporučuje i stručnjak za maslinarstvo, upozoravajući da bi odgađanje moglo pogodovati razvoju maslinove muhe. Dosad nije predstavljala prijetnju jer su visoke dnevne temperature sprječavale njezin razvoj.
Tko ranije…
“Tko ranije bere… taj će količinski dobit manje ulja, ali kvalitetnijeg ulja. Ako kasnije bere one crne, taj će dobit količinski više, ali kvalitetom slabije”, objasnio je umirovljeni agronom Davorin Pamić.
Dugotrajna suša dovela je do smežuravanja plodova, koji su gotovo počeli otpadati s grana. Ipak, rujanska kiša pomogla je maslinama da se oporave. Plodovi sada izgledaju dobro, no njihovu težinu ne čini samo ulje, već u velikoj mjeri i voda.
Bez maslina nema ni maslinova ulja, no događa se i da dobar urod ne znači nužno i veliku količinu dobivenog ulja. Razlog se krije u randmanu, pojmu koji maslinari često spominju, a koji određuje koliko se ulja može dobiti preradom maslina.
“Randman je postotak od ulja. Znači, ako imate 100 kili maslina, randman od 12 posto a je 12 litara maslinovog ulja. U stvari 12 kili, randman se računa u kilima”, objasnio je Đani.
Na području Pirovca randman tijekom ranih berbi najčešće iznosi između 12 i 15 posto. Iako su plodovi dobili na težini, to ne znači da sadrže i proporcionalno više ulja.
“To pogoduje prerađivačima maslina koji naplaćuju preradu po kili. I tako da su ti randmani ove godine… relativno manji, ko dobije 10-14 posto odlično, ali često puta je to i ispod 10 posto, međutim to je ulje apsolutno zdravo”, kaže Pamić.
Hrvatska je prije dvije godine zabilježila rekordnu domaću proizvodnju od približno 63 tisuće hektolitara maslinova ulja. Međutim, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine prvi put uvezla više ulja nego što ga je proizvela, a domaća proizvodnja iznosila je oko 46 tisuća hektolitara. Unatoč tome, potrošnja maslinova ulja u Hrvatskoj i dalje je niska.
Manja proizvodnja, veća cijena
“Jedan do dva kilograma po glavi stanovnika, a jedni Grci 24, Talijani 20, Španjolci isto 20. I ako tamo podbaci, onda je problem”, dodaje Pamić.
Zbog dugotrajne suše zabrinuti su bili i maslinari u Grčkoj i Španjolskoj, jer bi slabiji urod mogao dovesti do poskupljenja maslinova ulja. Postavlja se pitanje hoće li ove godine ipak biti razloga za strah od rasta cijena.
“Ja uopće ne vidim razlog da ove godine raste cijena. Masline su rodile odlično, pogotovo oblica u ovom području šibenjskom, zadarskom, koliko sam obašao”, kaže Ivan Jelušić.
S druge strane, cijene koje se spominju u Istri Đaniju Lazaru djeluju previsoko.
“Nedavno sam slušao Istrane, u njihovin komentarima maslinovog ulja, oni spominju čak od 35 eura pa nadalje. Po meni je to možda čak malo i s obzirom na cijene u Grčkoj i Španjolskoj, malo je pretjerano”, kaže Đani Lazar i dodaje da litru svojeg ulja prodaje za 25 eura.
Obilan urod, međutim, donosi i dodatne obveze jer za berbu treba osigurati veći broj berača. Obitelji Lazar u tome pomažu njihovi ljetni gosti, s kojima su tijekom godina razvili prijateljske odnose.
“Dolazi mi deset Slovenaca. Ima ih petero iz Zagreba, pa iz Šibenika. Biće nas tu, dvadesetak će nas biti. Kuhinju pripremimo ranije. Tu se spremaju punjene paprike, sarme, sve ono što se kaže kalorično za berbu, da imaju i snage i bolje”, objasnila je Irena Lazar.
Hrvatska sa svojih šest milijuna stabala maslina ima znatno manje posla oko berbe nego Španjolska, koja ih ima oko 800 milijuna, ili Italija sa 600 milijuna stabala. U količini proizvodnje teško se možemo uspoređivati s tim zemljama, no domaći proizvođači ističu da hrvatska maslinova ulja, dobivena od autohtonih sorti, kvalitetom mogu ravnopravno konkurirati, piše Danas.hr.
