Predstavnici Mosta Petra Mandić, Josip Katalinić i Marin Miletić poručili su da izgradnja spalionice ne smije biti unaprijed odabrano rješenje za riječki otpad. Od gradonačelnice Ive Rinčić traže usporedbu dvaju modela gospodarenja otpadom te je pozivaju da im se 17. studenoga pridruži u posjetu talijanskom Trevisu, gdje se, prema njihovim navodima, odvaja oko 90 posto otpada.
Predstavnici Mosta Petra Mandić, Josip Katalinić i Marin Miletić poručili su na konferenciji za medije u Rijeci da izgradnja spalionice ne smije biti unaprijed odabrano rješenje za gradski otpad.
Od gradonačelnice Ive Rinčić traže da, prije bilo kakve odluke, usporedi model koji uključuje spaljivanje s modelom koji se temelji na odvojenom prikupljanju, posebno biootpada, te da 17. studenoga zajedno s njima posjeti Treviso i vidi sustav u kojem se, prema njihovim navodima, odvaja oko 90 posto otpada.
Katalinić: Grad treba usporediti dva sustava, a ne polaziti samo od spalionice
Josip Katalinić osvrnuo se na informaciju da je Grad Rijeka od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražio sufinanciranje studije koja bi trebala pokazati opravdanost izgradnje spalionice u Rijeci.
Ocijenio je da takav pristup već usmjerava raspravu prema jednom rješenju, iako postoje drugačiji modeli gospodarenja otpadom.
„Most se još od 2015. zalaže za ekološki sustav gospodarenja otpadom koji se temelji na odvojenom prikupljanju, a posebno na odvajanju biootpada. Ako je gradonačelnica zaista otvorena prema najboljem rješenju za Rijeku, onda očekujemo da od Fonda zatraži financiranje usporedbe dvaju sustava, a ne samo studiju koja polazi od spalionice“, rekao je Katalinić.
Istaknuo je da bi ozbiljno odvajanje biootpada znatno smanjilo količinu otpada koja bi uopće završavala u postrojenju za spaljivanje.
Prema njegovim riječima, upravo biootpad čini velik dio sadržaja koji danas stvara probleme u sustavu gospodarenja otpadom i na Marišćini.
Katalinić je upozorio i na zdravstveni aspekt spaljivanja otpada. Pozvao se na studije koje su tijekom proteklih desetljeća analizirale utjecaj spalionica na stanovništvo u njihovoj blizini te naveo da kod novijih postrojenja još nema dovoljno dugog razdoblja praćenja da bi se sa sigurnošću moglo tvrditi kako nemaju negativan utjecaj na zdravlje.
„Možemo imati kvalitetnije filtre i moderniju tehnologiju, ali nešto iz dimnjaka i dalje izlazi. Govorimo o mikročesticama, teškim metalima, dioksinima i furanima. Zato smatramo da Grad mora biti posebno oprezan prije nego što donese odluku koja će desetljećima utjecati na Rijeku i ljude koji ovdje žive“, poručio je Katalinić.
Mandić: O problemima Marišćine i nedostatku kompostane upozoravamo godinama
Petra Mandić podsjetila je da Most godinama upozorava na probleme riječkog sustava gospodarenja otpadom, uključujući potrebu za izgradnjom kompostane i odvajanjem biootpada.
„O tim stvarima govorimo još od izmjena zakona 2017. godine, a 2021. smo upozoravali tadašnjeg gradonačelnika Marka Filipovića da nema kompostane, da nema ni lokacije i da će građani zbog toga sve više plaćati. Upozoravali smo i da Marišćina ovako ne funkcionira. Danas, nakon novih povećanja računa, to više nitko ne može ignorirati“, rekla je Mandić.
Naglasila je da izbor ne bi smio biti između postojećeg lošeg sustava i spalionice, nego između više mogućih rješenja koja treba usporediti prema cijeni, učinkovitosti i utjecaju na zdravlje građana.
„Ne možete reći da je spalionica najbolje rješenje ako prethodno niste ozbiljno analizirali alternativu. Zato pozivamo gradonačelnicu da 17. studenoga ide s nama u Treviso. Dogovorili smo posjet i tamo će nam pokazati kako uspijevaju odvojiti oko 90 posto otpada, kako sustav funkcionira i zašto je, prema njihovom iskustvu, ekonomičniji i jeftiniji“, rekla je Mandić.
Most će gradonačelnici uputiti i službeni poziv te od nje tražiti da u dokumentaciju za koju Grad traži financiranje uključi usporedbu dvaju modela gospodarenja otpadom.
„To je razuman zahtjev. Odgovorna vlast prije ovakve odluke mora staviti na stol opciju A i opciju B i vidjeti što je dugoročno najbolje za građane. Ako imamo priliku otići nekoliko sati vožnje od Rijeke i vidjeti sustav koji daje rezultate, ne vidimo razlog da to ne učinimo“, poručila je Mandić.
Miletić: Spaljivanjem otpad ne nestaje
Marin Miletić ustvrdio je da ne vidi gospodarsko ni zdravstveno opravdanje za izgradnju spalionice ako postoje modeli koji omogućuju veće odvajanje i smanjuju količinu otpada koji uopće treba završno zbrinuti.
„Ako želite niže račune i zdraviji sustav gospodarenja otpadom, onda spalionica ne može biti prvo rješenje. Spaljivanjem otpad ne nestaje. Nakon procesa i dalje ostaje ostatak koji se mora posebno zbrinuti. Zato je pitanje zašto bismo išli u takav sustav prije nego što smo napravili ono što smo odavno trebali napraviti: odvajanje biootpada, kompostiranje i ozbiljan sustav odvojenog prikupljanja“, rekao je Miletić.
Kritizirao je i Vladu jer se, kako je rekao, zakonske obveze vezane uz odvajanje biootpada i razvoj odgovarajuće infrastrukture godinama ne provode dosljedno.
„Država je propisala što treba raditi, ali sama ne osigurava da se taj sustav provodi, niti dovoljno kontrolira lokalnu razinu. Posljedica je da godinama ne rješavamo osnovne probleme, a onda se građanima kao rješenje nudi spalionica“, poručio je Miletić.
Most traži analizu troškova, zdravstvenih i okolišnih učinaka
Most od Grada Rijeke traži da prije daljnjih koraka prema spalionici napravi stvarnu usporedbu različitih sustava gospodarenja otpadom.
Usporedba bi, prema njihovu zahtjevu, trebala obuhvatiti troškove, zdravstvene i okolišne učinke te građanima jasno pokazati koje su alternative i zašto bi jedan model bio bolji od drugoga.
Predstavnici Mosta smatraju da odluka koja će dugoročno utjecati na gospodarenje otpadom u Rijeci mora biti donesena na temelju usporedbe svih raspoloživih rješenja, a ne unaprijed odabranog modela.
