Kako bi mogao izgledati prostor uz Rječinu 2050. godine, što učiniti s nekadašnjim industrijskim pogonima i kako ih pretvoriti u mjesta za život, rad i druženje? Odgovore na ta pitanja tražilo je pedesetak srednjoškolaca iz Rijeke i Opatije na ovogodišnjem Poslovnom izazovu, održanom u novom inkubatoru Sinergana. Učenicima se obratio i zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković, istaknuvši važnost kreativnosti, novih ideja i uključivanja mladih u promišljanje budućnosti grada.
Ovogodišnji Poslovni izazov, održan u četvrtak, 5. studenoga, okupio je učenike deset riječkih i opatijskih srednjih škola, koji su tijekom jednog dana, uz pomoć mentora, osmišljavali mogućnosti razvoja prostora uz Rječinu. Natjecanje su organizirali Europe Direct Rijeka i Riječka razvojna agencija Porin, u suradnji s Gradom Rijekom te uz podršku organizacije Junior Achievement Srbija i Udruge Delta.
O izazovima revitalizacije industrijske i kulturne baštine te važnosti pronalaženja ravnoteže između očuvanja naslijeđenih vrijednosti i stvaranja novih sadržaja učenicima je govorio i zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković.
„Kada govorimo o revitalizaciji industrijske i kulturne baštine, jedno od najvažnijih, ali i najtežih pitanja jest koliko postojećega trebamo sačuvati, a koliko prostora ostaviti za nove sadržaje. Poseban je izazov pronaći rješenje kojim ćemo očuvati vrijednost i identitet nekadašnjih industrijskih prostora, a istodobno im dati novu namjenu i omogućiti da ponovno zažive. Pritom je važno razmišljati o tome kako uskladiti različite potrebe i interese te stvoriti prostor koji će koristiti zajednici“, rekao je zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković te dodao kako se nada da su učenici kroz ovaj izazov naučili ponešto o složenosti planiranja i razvoja projekata, osobito onih koji uključuju obnovu i prenamjenu postojećih prostora.
Od nekadašnje energane do prostora budućnosti
Natjecanje je održano upravo u Sinergani, nekadašnjoj energani Tvornice papira, koja je nakon obnove postala inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju. Prostor koji je nekoć služio industrijskoj proizvodnji danas dobiva novu namjenu, a upravo je takva preobrazba bila polazište zadatka postavljenog pred srednjoškolce.
Njihov je izazov bio osmisliti viziju razvoja područja uz Rječinu do 2050. godine, povezujući Harteru, Sinerganu, nekadašnje industrijske pogone, postojeće stambene i poslovne sadržaje te zeleni koridor prema kanjonu Rječine.
Učenici su trebali razmisliti kako na tom prostoru povezati stanovanje, poduzetništvo, kulturu, prirodu i javne sadržaje, vodeći računa o održivosti, provedivosti svojih prijedloga i potrebama građana.
Kako bi ih potaknuli na različite pristupe, organizatori su pripremili i kartice iznenađenja s dodatnim zadacima povezanima s prioritetima Europske unije. Tako su pojedini timovi promišljali o novim poslovima u nekadašnjim industrijskim prostorima, drugi o razvoju kvartova prilagođenih različitim generacijama, a treći o klimatskim izazovima, zaštiti prirode i uključivanju građana u odlučivanje.
Posebnost natjecanja bila je i u sastavu timova. Učenici iste škole raspoređeni su u različite skupine kako bi surađivali s vršnjacima koje dotad nisu poznavali, razmjenjivali različita iskustva i zajednički razvijali ideje.
U tome su im pomagali mentori Tajana Brajković, konzultantica za EU fondove i druge oblike potpora, Višnja Železnak, edukatorica i savjetnica za edukacijski marketing te Maria Grbac i Mijo Bežovan iz Riječke razvojne agencije Porin. Uz kreativnost, učenici su morali pokazati i razumijevanje financijskih i organizacijskih aspekata predloženih projekata.
Dom za starije uz Rječinu osvojio prvo mjesto
Nakon cjelodnevnog rada timovi su svoje ideje predstavili stručnom žiriju, koji su činili Jana Sertić, privremena pročelnica Upravnog odjela za sport, poduzetništvo i turizam Grada Rijeke, Suzana Belošević Romac iz Upravnog odjela za kapitalne projekte, investicije i fondove Europske unije te Marin Račić, direktor tvrtke 3D ART i riječki gradski vijećnik.
Prvo mjesto osvojio je tim koji je osmislio izgradnju doma za starije i nemoćne osobe uz Rječinu. Prema njihovoj zamisli, dom bi imao vlastitu farmu, mladima bi pružao mogućnosti zapošljavanja i obavljanja stručne prakse, a s Trsatskom gradinom bio bi povezan žičarom.
Drugo mjesto pripalo je projektu „Bijeg u stvarnost”, zamišljenom kao centar za okupljanje mladih, održavanje radionica, koncerata i drugih aktivnosti koje bi poticale druženje i povezivanje vršnjaka.
Treće mjesto osvojio je tim koji je predstavio poduzetnički projekt usmjeren na razvoj okolišno prihvatljivog alpinizma.
Među predstavljenim idejama našli su se i novi prostori za druženje mladih, smještaj za učenike i studente koji u Rijeku dolaze u sklopu programa Erasmus te prostori za praktičnu nastavu i izradu proizvoda pomoću suvremenih tehnologija, poput CNC strojeva, lasera i 3D pisača.
Osim prilike da predstave vlastite zamisli, sudionici su kroz natjecanje upoznali osnove razvoja poslovnih projekata, vježbali javni nastup i suradnju te promišljali o tome kakav grad žele u budućnosti.
Programski sadržaj nastao je u suradnji s Gradom Rijeka
