Prema službenim statistikama konobari nikad nisu bili traženiji
Hrvatska obala svake godine privlači sve više turista, ali isto tako svake godine nedostaje kvalificiranih radnika za sezonu. Jedno od tih zanimanja je i konobar. No, izgleda da bi Dubrovnik, grad koji je lani imao više od milijun turista i četiri milijuna noćenja, mogao ostati bez generacije školovanih konobara.
Kako piše Jutarnji list, Turistička i ugostiteljska škola u Dubrovniku planirala je upisati 15 učenika nadolazeće školske godine. Međutim, prijavilo se samo osam učenika što je nedovoljno za formiranje razreda.
Dubrovačka škola 1951. godine postala je prva hrvatska ugostiteljska škola s praktičnom obukom konobara. Ravnatelj škole Antun Perušina pojasnio je kako se problem javlja zadnjih pet-šest godina. No, da se ova situacija dogodila prvi put. Zbog toga apelira kako lokalnoj, tako i državnoj vlasti da ne dozvole da Dubrovnik ostane bez školovanih konobara.
“Mi ravnatelji ne možemo ništa, problem je u državi koja nije zaštitila ovo zanimanje i poslana je poruka da svatko može biti konobar i za to ne treba škola. Istina, konobariti može svatko, ali konobar može biti samo onaj koji se školovao. To je velika razlika”, zaključio je Perušina.
S ovim problemom susreću se gradovi diljem obale
U Poreču postoji također samo jedna škola za konobare. Budući da se ove godine upisalo šest učenika na taj smjer, planiraju napraviti kombinirani razred. Tako će u jednom razredu zajedno biti konobari, slastičari i kuhari. Zbog slabog interesa ovo je jedini način da takva zanimanja opstaju.
U Turističko-ugostiteljskoj školi Antona Štifanića smjer konobar ove godine prijavila su se samo šest učenika. Ovogodišnja brojka je ipak veća od prethodne dvije godine kada nije bilo niti jednog zainteresiranog za taj smjer. Najbolje je bilo 90-ih kada je interes bio toliko velik da su bez problema popunili dva razreda, kao i u Dubrovniku.
U hrvatskim srednjim školama koje nude smjer konobar ima mjesta za 787 učenika. No, po tvrdnji ravnatelja turističkih škola, teško da će se popuniti ta kvota.
Kao što smo napisali ranije, neki gradovi jedva uspijevaju napraviti razred. U Rabu, Crikvenici, Pagu, Korčuli i Poreču školovat će se šest konobara, a u Rovinju i Biogradu na Moru tek jedan više. Zadar će upisati 18, Split 19, Pula 21, a najbolje stoji Šibenik s 31 učenikom.
Ravnatelji strahuju da bi programi mogli nestati
Dvije škole s upisnom kvotom od 26 učenika ima Krapinsko-zagorska županija. Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija imaju 30-ak upisnih mjesta. Dok Karlovačka županija upisuje 18 konobara, a Ličko-senjska 15.
Ugostiteljsko turističko učilište u Zagrebu ima tri razreda, odnosno 55 mjesta za čitav Zagreb, dok primjerice program ekonomist nudi 525 upisnih mjesta.
“To su zanemarive brojke. Nama treba tisuće i tisuće obrazovanih konobara. U Hrvatskoj je oko 13 tisuća ugostiteljskih obrta, Zagreb i okolica imaju ih oko 5000, novi objekti stalno se otvaraju i svakim danom trebamo sve više i više konobara”, istaknuo je potpredsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba i pročelnik Odjela za strukovnu izobrazbu pri Udruženju Zlatko Puntijar.
“Ovo nekad ugledno zanimanje nažalost je srozano jer svatko misli da može primiti tacnu i nositi je. A to nije točno, mi vapimo za profesionalnim, školovanim konobarima”, rekao je Puntijar i dodao kako je nužno popularizirati ovo zanimanje, a jedan od načina bi bio dobro osmišljen program stipendija.
Budući da postoji slab interes za zanimanja konobara, slastičara i kuhara, ravnatelji strahuju da bi ti programi mogli nestati. Pogotovo zato što veliki hotelski poslodavci otvaraju svoje interne akademije u kojima osposobljavaju konobare za njima nužna specifična znanja i vještine.
“Naš obrazovni sustav je, usudila bih se reći, neracionalan. Imamo niz škola u kojima se upisuju isti programi, a djece je sve manje. Najprije se popune gimnazije, pa ekonomske škole i ostali četverogodišnji programi, a za trogodišnje programe ne ostaje djece. Taj je problem posebno izražen u sredini poput naše, sa sezonalnim karakterom turizma i ugostiteljstva. Nažalost, živimo u društvu koje ne cijeni takav rad i trogodišnje škole općenito su izrazito neatraktivne”, govori ravnateljica porečke škole Vesna Baranašić.
Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić smatra da je problem u tome što su roditelji počeli plašiti djecu porukom “Ako ne budeš učio, poslat ću te u konobare. Jedan od problema koji uočava jest nezainteresiranost mladih za profesiju u kojoj se u pravilu nudi posao na neodređeno”.
Kako privući učenike zna srednja škola na Braču
Da škole mogu privući učenike, dobar primjer je Srednja Škola Bol na Braču koja je učenicima ponudila stipendije. Svi koji su ispunili uvjete za upis, dobili su pravo na besplatan smještaj i prehranu u novom učeničkom domu.
Troškove financira Općina Bol, a uz već spomenute poticaje, oni koji se odluče za novootvorene turističke smjerove u toj školi dobivaju i laptop ili tablet, osiguranu praksu te naposljetku posao. Tom odlukom su privukli sasvim dovoljno i konobara i kuhara.
“Za naš pojam, primili smo nevjerojatno mnogo prijava, njih 50-ak, od čega ih je 30 izrazilo želju za smještajem u učeničkom domu. Bit ću iskrena, da nije bilo poticajnih mjera, ovo se ne bi dogodilo. Lani uopće nismo ni upisivali kuhare i konobare, kao niti turističko hotelijerske komercijaliste jer nije bilo interesa djece. Sada nam dolaze iz čitave Hrvatske – od Slavonije, otoka poput Lastova, naših Bračana, naravno, a javio se i jedan učenik iz Zagreba”, naglasila je ravnateljica Sani Bodlović i dodala kako je Bol očito naučio lekciju i radikalnim zaokretom privukao učenike.
Prema službenim statistikama konobari nikad nisu bili traženiji. Iako ih sad ima na burzi rada, njihov je broj rapidno pao tijekom godina. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prosječni mjesečni broj nezaposlenih konobara tijekom 2004. godini iznosio je 7354, a lani je iznosio 3092, dok ih je u prvoj polovici ove godine nezaposleno bilo 2780.
U lipnju, kada su konobari najtraženiji, na burzi rada bio je prijavljen 941 konobar što je trostruko manje nego, primjerice, ekonomista s fakultetskom diplomom, piše Jutarnji list.
Vijesti.hr
