U slučaju da lažni profili na društvenim mrežama imaju neka obilježja kaznenog djela, tada se u priču uključuje policija. No, ako nema obilježja kaznenog djela, jedini način da se takvi profili uklone jest da ih se prijavi
Rijetki od nas danas nisu na društvenim mrežama, a život na Facebooku, Instagramu, Twitteru i ostalim popularnim platformama nekad ima i onu drugu, crnu stranu. Lažni profili na društvenim mrežama i nisu neka novina, no oni nam ponekad mogu napraviti gadne probleme – posebice ako je neki prevarant za svoje prljave poslove odlučio iskoristiti identitet i fotografiju prave osobe.
S takvim se problemima nedavno suočila čitateljica Net.hr-a, koja je ispričala kako je netko napravio lažni profil na Instagramu s njezinom imenom i prezimenom te njezinom fotografijom.
“Mojim prijateljima na Instagramu došao je zahtjev za praćenje s mojim imenom i fotografijom te su ljudi pomislili da sam napravila drugi profil”, ispričala je za Net.hr. “Nakon što su zapratili taj lažni profil, svima im je u inbox stigla poruka ‘Ej, jesi tu’, a kada su odgovorili, osoba ih je molila da joj kupe takozvani a-bon od 200 kuna te im je obećavala da će im, novac ‘vratiti sutra i počastiti ih radi pomoći'”, kazala je.
“Imala sam sreće pa su moji prijatelji odmah primijetili da nešto tu “smrdi” i kontaktirali me. Nakon toga, obavijestila sam prijatelje te smo brzo prijavili Instagramu da je riječ o lažnom profilu pa je isti u manje od 24 sata uklonjen”, ispričala nam je čitateljica.
“Dosta ljudi na prvu je pomislilo da sam to zaista ja, no ipak se probudila trunka sumnje u njima pa su me kontaktirali preko Facebooka ili WhatsAppa da provjere o čemu se radi. Da nisu, možda bi netko i nasjeo na prevaru”, kazala je.
Inače, a-bon je papirnati vaučer kojeg izdaje Aircash i služi za plaćanja na internetu bez davanja osobnih i bankovnih podataka. Dolazi u apoenima od 25, 50, 100, 200 i 500 kuna, a njime se mogu nadoplatiti korisnički računi za neke kladionice i kockarnice.
Policija reagira ako ima kaznenih obilježja
S prijevarama na internetu bavi se i policija, ali samo s onima koje imaju obilježja kaznenog djela. No statistiku prijavljenih lažnih profila na društvenim mrežama MUP ne vodi. “Lažni profili na društvenim mrežama ne moraju nužno sadržavati i obilježja kaznenog djela, već će ih administratori mreža sami ukloniti temeljem prijave građana ili samostalnim otkrivanjem”, pojasnili su nam iz MUP-a.
Pod uvjetima određenima zakonom, lažni profili mogu predstavljati radnju kaznenog djela ‘Nedozvoljene uporabe osobnih podataka’. Zakon navodi da se kazniti može osoba koja protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, potom tko protivno uvjetima određenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi način učini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. članka 146 sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.
Također, kaznit će se i onaj tko nedozvoljeno upotrebljava osobne podatke djeteta ili tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život te osobne podatke fizičkih osoba o kaznenom ili prekršajnom postupku.
“Građanima, korisnicima društvenih mreža savjetujemo korištenje 2FA (dvofaktorske autentifikacije), složenih zaporki, periodično mijenjanje zaporki te oprez kod dijeljenja osobnih podataka na mreži”, kazali su nam iz MUP-a.
Lažne profile treba prijaviti
Informatički stručnjak Marko Rakar u razgovoru za Net.hr ističe da je lažne profile potrebno prijaviti. “Nema tu nekog posebnog mehanizma od onih koji su predviđeni”, kaže Rakar te dodaje da sve društvene mreže imaju mehanizme za prijavljivanje takvih profila.
Policija, kaže, u takvim slučajevima može zapravo jako malo napraviti. “Policija može pokušati napraviti, no u praksi policija je tu apsolutno nemoćna. Društvene mreže su u pravilu u američkom vlasništvu. Da bi dobili neki od tih podataka koji su nužni da bi se djelovalo, od tih američkih kompanija moraju dobiti podatke. Ako nije riječ o terorizmu, drogi, pedofiliji, šansa da će dobiti odgovor je nikakva”, kaže nam ovaj stručnjak.
“Strašno je teško i iznimno je dugotrajno da se dobije odgovor. Tu jednostavno treba koristiti ove uobičajene metode prijave”, dodaje. Ako je prijava dobro argumentirana, reakcija stiže relativno brzo nakon prijave, a Rakar kaže da se to obično razriješi u nekoliko dana, piše Net.hr.
