Preminula je i druga osoba kojoj je američki tim liječnika presadio svinjsko srce. Provjerili smo jesu li transplantacije životinjskih organa ljudima budućnost i što na sve kažu hrvatski stručnjaci
Preminula je i druga osoba kojoj je tim Medicinskog centra američkog Sveučilišta Maryland presadio genetski modificirano srce svinje. To srce u njemu je kucalo 6 tjedana. Riječ je o 58-godišnjaku Lawrenceu Faucetteu, koji zbog srčane bolesti nije bio kandidat za tradicionalnu transplantaciju ljudskog organa.
Hrvatski kardiokirurg poručuje takve transplantacije još su samo eksperimenti.
“Ne čudim se tome da je preminuo, mislim da će priča biti kao i kod prvog pacijenta koji je poživio 2 mjeseca, ovaj sad nešto kraće. Preminuo je zbog citomegalovirusne infekcije, odnosno vrste virusa koji je specifičan samo za svinju”, rekao je Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava.
“To su vrijedna istraživanja jer u svijetu postoji višestruko veća potreba za transplantacijom organa, sad konkretno govorimo o srcu, nego što su realne mogućnosti. U cijelom svijetu ne napravi se više od 6 tisuća transplantacija u godinu dana, a stotine tisuća ljudi su potencijalni kandidati za transplantaciju srca”, kaže Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Hrvatska je, kada je riječ o transplantacijama, u samom vrhu. Presađivanje srca ljudskog donora i dalje je najbolja metoda liječenja.
“Jednogodišnje preživljenje je 90 %, petogodišnje 75 %, a desetogodišnje 60 %, tako da možemo reći da jesmo uspješni. Ako ste na hitnoj listi brže dobijete srce, čekanje je oko 2 do 3 tjedna, a ako ste na redovnoj listi može se produžiti do godinu dana, ali uz redovne kontrole bude dobro”, kaže Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava.
Pitanje je, je li presađivanje životinjskih organa ljudima – budućnost?
“Malo ljudi zna da je prva takva transplantacija srca napravljena 64. godine na Sveučilištu Mississippi, donor je bio čimpanza, a pacijent je preminu na stolu”, kaže Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava.
“U budućnosti bi to bilo sjajno rješenje jer svinjsko srce je anatomski jako slično ljudskom srcu. Kada bi se do kraja riješili problemi imuno kompatibilnosti onda bi to bila dobra zamjena za transplantaciju u klasičnom smislu”, smatra Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Želja preminulog pacijenta je da liječnici iz njegovog slučaja nauče što više, prenosi Danas.hr.
