Ovogodišnji, 17. Liburnia Film Festival koji će se održati na Maloj Ljetnoj pozornici u Opatiji od 26. do 30. kolovoza ove godine, u konkurenciji će prikazati 19 recentnih hrvatskih dokumentaraca od kojih će četiri imati svjetske premijere.
Bit će to filmovi „Baka“ Borne Zidarića, „Hipokritovi sinovi“ Antona Mezulića, „Nihilist“ Renate Lučić i „Pluf!“ Elvisa Lenića. U programu je i više od 10 filmova van konkurencije i u off programu što, zajedno s edukacijama, razgovorima o filmu te glazbenim programom, ovu „staru damu“ među festivalima čini razlogom dolaska brojnih filmofila u Opatiju na izmaku ljeta, navodi se u priopćenju.
Tema 17. izdanja festivala jest posrnula hrvatska brodogradnja, pri čemu se misli na recentna događanja u „Uljaniku“ i „3. maju“. Zbog njihove nemjerljive važnosti za hrvatsko društvo i lokalnu zajednicu, festival koji i u svom logotipu nosi znak broda, izvan konkurencije će prikazati nekoliko filmova na temu brodogradnje te tako iskazati bar simboličku posvetu, kazali su organizatori festivala na konferenciji za medije kojom je najavljen ovogodišnji program.
Govoreći o filmovima u konkurenciji, organizatori primjećuju da se promjenama tkiva hrvatskog društva u novijoj povijesti i ove godine bavio velik broj autora i autorica, pri čemu mnogi kroz portrete. Tako ćemo gledati nagrađivani film Gorana Devića „Na vodi“ (posebno priznanje na DOK Leipzigu, nagrada za najbolju kameru na Danima hrvatskog filma, posebno priznanje žirija na UnderhilllFestu) koji kroz različita lica portretira autorov rodni Sisak, grad posrnule industrije i izmijenjenog karaktera, o čemu će autor vjerojatno govoriti i na ovogodišnjem LFF-ovom case studyju.
Opservacijski dokumentarac „Susjedi“ Tomislava Žaje također je već nagrađivan (nagrada publike na ZagrebDoxu, nagrada za najbolji dokumentarni film te nagrada za najbolju fotografiju u dokumentarnom filmu na SEEfestu, nagrada za etiku i ljudska prava na Danima hrvatskog filma) a prati štićenike Doma za psihički bolesne osobe u Osijeku čiji je ravnatelj pokrenuo proces zatvaranja doma i uključivanja njegovih stanara u zajednicu.
„Da je meni ono što mi nije“ redateljice Višnje Skorin, koji će na LFF-u imati hrvatsku premijeru, portretira 50 godišnju Sandru Jurak – nekadašnju estradnu radnicu, pa zaposlenicu HTV-a, pa čistačicu i skrbnicu za starije osobe… koja se odlučuje vratiti glazbi i to težim putem – kroz reality show. Ljubitelji punka i KUD Idijota bit će oduševljeni viješću da je u programu i biografski dokumentarac „Tusta“ Andreja Korovljeva, film o jednom od najvećih frontmena ex-Yu-punk-rock scene. Novi film LFF-ovoj publici poznate redateljice Renate Lučić „Nihilist“ donosi portret stanovitog Lampe koji je napustio „normalan“ život te se prepustio neradništvu a također novi film lanjskog dobitnika posebnog priznanja žirija Josipa Lukića „Doplovit će Rex“ portretira majku troje djece koja većinu godine provodi daleko od doma, na kruzeru.
U programu je i nekoliko crtica iz života. Lanjski pobjednik festivala Elvis Lenić dolazi s filmom „Pluf!“ o osebujnoj „sportskoj“ disciplini koja se 1. maja tradicionalno održava u Limskom kanalu. David Lušičić u „Fajrontu“ oslikava tragični rasplet događaja između dvoje ljudi koje je spojila noć. Tomislav Đurinec u „Doma za Božić“ kameru je okrenuo ka svojoj obitelji kojoj se „autao“, Mladen Stanić je u „Glava u balunu“ crticom sa splitskog igrališta prikazao koliko je seksizam duboko upisan u normativni kod našeg društva dok Borna Zidarić u filmu „Baka“ prati svoju obitelj u rekonstrukciji zadnjih dana života pokojne bake.
Nekoliko filmova koje ćemo gledati u programu poigralo se formama i žanrovima. Autorice Martina Meštrović i Tanja Vujasinović u hibridu dokumentarca i animiranog filma te kroz prizmu feminizma, filmom „Mačka je uvijek ženska“ odaju hommage svojoj profesorici i jednoj od najznačajnijih hrvatskih kiparica Mariji Ujević Galetović. Renata Poljak koja je snovitim filmom „Još jedan odlazak“ popratila potapanje broda „Vis“ Jugoslavenske mornarice i njegovo pretvaranje u turističku atrakciju u podmorju blizu Brijuna govori o osobnoj i kolektivnoj memoriji i zaboravu. Likovna umjetnica Neli Ružić, autorica filma “Nigdina“, uspoređuje kako je vrijeme tretiralo dvije skulpture postavljene na području tvrđave Klis – njenu skulpturu, i spomenik jugoslavenskog arhitekta i umjetnika Bogdana Bogdanovića. S potonja dva filma svojevrstan „morski triptih“ čini dokumentarac „Lavovi Visa“ Nicola Bongiorna koji u avanturističkoj maniri spaja ronjenje na dah i jadranske mitove.
Nezaobilazne političko-društvene teme direktno adresiraju filmovi „Hipokritovi sinovi“ Antona Mezulića, zabilješka pokušaja da Sveučilište u Zagrebu postane „mjesto biblijskih vrijednosti“, zatim „U slučaju rata“ Jana Geberta, češko-hrvatska koprodukcija o slovačkoj paravojnoj skupini koja uz prešutno odobravanje vlasti u svoje redove regrutira stotine tinejdžera, te dva jednominutna filma Zvonimira Rumboldta, „Izlazak radnika iz tvornice“ i „Ulazak vlaka u stanicu“ koja, oba snimljena kao reminiscencije uradaka izumitelja kinematografa braće Lumiere, upozoravaju da u Hrvatskoj danas gotovo pa nema tvornica iz kojih radnici mogu izaći niti vlakova koji u stanicu mogu ući.
I program izvan konkurencije prilično je bogat. Osim što ga čine već spomenuti filmovi posvećeni brodogradnji, tradicionalno ga čine i filmovi u produkciji Restarta – novi film Katerine Duda „Strujanja“ te filmovi nastali na Školi dokumentarnog filma: „Mjesto za bijeg“ Lucije Ane Ilijić i „Sigurno mrtvi“ Ivana Grgura.
Na ljetnoj će pozornici biti prikazan i „Gurati naprijed“ riječkog autora Mirka Žorža koji je popratio igrače košarke u invalidskim kolicima, a program će svečano zatvoriti mali filmski biser, eksperimentalni film „Automati želja“ iz 1978. godine Alda Paquole, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara „Vladimir Vuković“ za životno djelo.
U Vili Antonio, na drugoj festivalskoj lokaciji, izvan konkurencije bit će prikazano još i 12 petominutnih vinjeta o malih hrvatskim mjestima, „Kartoline“ skupine autora (Igor Bezinović, Hrvoslava Brkušić, Darovan Tušek, Katerina Duda, Ivana Pipal, Ante Zlatko Stolica), zatim„Poštovana predsjednice“ Daniela Pavlića, „Prijateljstvo s Trokutom“ Vladimire Spindler te „Yalla Yalla“ Marka Paradžika.
