Stručnjaci smatraju da se pojave poput straha od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje doma, neće lako smiriti
Znanstvenici su zabrinuti zbog mogućnost da bi anksioznost nastala zbog pandemije koronavirusa mogla neke ljude navesti da stvore kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih covidom.
Koncept “sindroma covid anksioznosti” prvi su teoretizirali Ana Nikčević sa Sveučilišta Kingston i Marcantonio Spada sa Sveučilišta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju. Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian.
No, sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih prijetnji, strah od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje doma, neće lako smiriti čak niti kada covid bude pod kontrolom, prenosi Net.hr.
“Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa, jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora je u tome ponašate li se na pretjeran sigurne načine koji vas zaključavaju u strah. Očekujem da ćemo imati dijelove stanovništva koji izbjegavaju ponovno društveno angažiranje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji dolaze, bez obzira jesu li cijepljeni ili ne”, smatra Marcantonio Spada.
