Je li ono što smo nekoć smatrali ekstremom postalo naša stvarnost?
Europa se ovog ljeta suočava s velikim požarima, nedostatkom vode i rekordno visokim temperaturama. Od Hrvatske preko Francuske i Španjolske pa nadalje, požari, suše i toplinski valovi postali su gotovo svakodnevica. Pritom se sve glasnije postavlja pitanje jesu li pojave koje smo nekoć smatrali ekstremnima danas postale dio stvarnosti.
Jedan od prizora koji će ovog ljeta mnogima ostati urezan u pamćenje bio je veliki požar na omiškom području. Slične katastrofe već su bile viđene, a svima je bilo jasno da su moguće. Ipak, teško je bilo očekivati da će se takva situacija ostvariti tako brzo.
„Prebacilo je preko Dinare gore, preko cijele Dinare, spustilo se skroz do grada“, kazala je Cvita u noći požara, 14. kolovoza.
U katastrofi je izgubljen jedan život, dok je osmero ljudi teško ozlijeđeno. Nakon jednog od najgorih požara koji su pogodili Hrvatsku ostala je potpuno opustošena vizura.
„Oni su gasili čašom vode, jer je nestalo vode, osim onog što je ostalo u sustavu“, kazao je Ante u Lokvi Rogoznici 16. kolovoza.
U samo nekoliko sati izgorjelo je tisuću hektara, a uvjeti su išli u prilog širenju vatre.
„Mi smo mislili da to ne može kod nas, ali evo samo vrijeme i konfiguracija terena, temperature daju vatri razornu moć s kojom mi moramo nekako izaći na kraj, izaći kao pobjednici“, kazao je Višeslav Pešić, zapovjednik DVD-a Omiš.
Kilometarske vatrene linije
Vatrogasci ovoga ljeta imaju više posla nego ikad. Od Korčule i Pelješca do Primoštena, veliki požari i višekilometarske vatrene fronte postali su sve češća pojava.
Podaci Državnog vatrogasnog operativnog centra pokazuju da je od početka godine do 10. kolovoza opožarena površina bila čak 75 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je broj požara raslinja porastao za 23,4 posto, dok je požara na otvorenom prostoru bilo 13 posto više.
„Jučer je prvi put aktiviran SRUUK na našem području. Imamo svako malo te krizne situacije“, kazao je Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske, 21. kolovoza.
S velikim angažmanom suočavaju se i posade protupožarnih zrakoplova.
„Zadnjih mjesec dana eskadrila stalno radi, konstantno smo u zraku“, kazao je Milan Došen, pilot kanadera, 15. kolovoza.
Sve to Hrvatsku ovog ljeta svrstava među primjere crne i ekstremne europske statistike kada je riječ o požarima.
Vatrene oluje u Europi
Samo u Francuskoj i Španjolskoj do kraja srpnja bilo je evakuirano više od 320.000 ljudi. Pojedinačni požari međusobno su se spajali, dosezali ekstremne razmjere i stvarali vlastite vatrene oluje.
„Bilo je kao u filmovima, kao da se pakao otvorio i iz zemlje se vidjelo crveno grotlo pakla. Tako je ovdje izgledalo“, kazao je Jose Miguel Encinas iz Španjolske.
Šumski požari u okolici Madrida zahvatili su područje dvostruko veće od površine samog grada, a više od deset ljudi izgubilo je život.
O razmjerima požara govorili su i hrvatski piloti kanadera nakon povratka s požarišta u Francuskoj. Najteže je bilo na području oko Bordeauxa, a francuski predsjednik Macron požar je opisao kao najteži od Drugog svjetskog rata.
„Požar je ogroman, ovo je kao David protiv Golijata“, kazao je Eric Brocardi, potpukovnik francuske vatrogasne postrojbe.
Brzi šumski požari zahvatili su i grčki otok Salaminu, gdje su smrtno stradale dvije osobe.
„Nema protupožarnih prosjeka, nema jasno utvrđenih evakuacijskih puteva, nema prevencije“, kazala je Maria Papaeleftheriou sa Salamine u Grčkoj.
Zabrinutost je vladala i u Velikoj Britaniji, gdje je premijer tijekom ljeta uveo zabranu prodaje jednokratnih roštilja.
„Pozivamo sve trgovce da se pridržavaju te zabrane, posebno u ovom trenutku“, kazao je Andy.
Do 20. kolovoza na području Europske unije izgorjelo je više od 616 tisuća hektara. Iako je ta brojka manja nego u rekordnoj 2025. godini, još je uvijek više nego dvostruko veća od dugoročnog prosjeka za isto razdoblje.
Posebno zabrinjava činjenica da područja koja su se nekada smatrala niskorizičnima više nisu takva.
„Priroda rizika se mijenja, a mijenja se i karta rizika. Uslijedit će razdoblje prilagodbe dok ljudi ne shvate da ovo nisu izolirani događaji. Oni će se nastaviti događati“, kazala je Subhra Bhattacharjee, glavna direktorica Vijeća za nadzor šuma.
Vrijeme se pred našim očima mijenja, a s njim i područja koja su izložena velikim požarima.
Europa ostaje bez vode
Čak je polovica Engleske službeno označena kao područje pogođeno sušom. Dugotrajne visoke temperature i raširena suša spustile su vodostaje Rajne i Dunava na rekordno niske razine, što dodatno opterećuje opskrbu energijom, a cijene energije u nizu zemalja rastu.
„Kao rezultat toga, šest neaktivnih turbina može se početi postupno ponovno pokretati najkasnije u nedjelju u ponoć“, najavio je Peter Magyar.
Mađarski premijer tu je najavu iznio nakon što je nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi gotovo polovicu električne energije u Mađarskoj, radila na samo 25 posto kapaciteta.
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava i u Rumunjskoj je ugašen drugi reaktor nuklearne elektrane Cernavodă. U Krškom je tijekom srpnja snaga reaktora također smanjena, i to na 80 posto.
Posljedice niskih vodostaja osjećaju se i u prometu te poljoprivredi.
„To remeti redovito odvijanje prijevoza tereta i logističkih lanaca, što predstavlja vrlo ozbiljan problem ne samo za Mađarsku, već i za cijelu Europu“, kazao je Szalma Botond, potpredsjednik Federacije nacionalnih udruženja brodskih posrednika i agenata.
Kako su se rijeke povlačile, tako su na površinu izlazili predmeti koji su godinama bili skriveni. Među njima su i u Hrvatskoj otkriveni ratni brodovi, mostovi i streljivo.
Peti toplinski val
Prvi znak da bi ovo moglo biti neobično ljeto pojavio se još u svibnju, kada su u nekoliko europskih zemalja srušeni temperaturni rekordi.
Prema podacima NASA-e, do sredine kolovoza Europa se suočava već s petim toplinskim valom. Temperature su već u lipnju u Španjolskoj dosezale 45 stupnjeva, dok su u Francuskoj dosegnule 44.
Preliminarni podaci upućuju na mogućnost da je ekstremna vrućina povezana s oko 10.000 smrtnih slučajeva na europskom kontinentu.
„Ekstremna vrućina sada traje dulje i zahvaća mnogo veća područja nego što je to bio slučaj u hladnijim klimatskim uvjetima u prošlosti“, kazao je John Kennedy, voditelj Odjela za klimatske informacije Svjetske meteorološke organizacije.
Prizori koji posljednjih mjeseci stižu iz različitih dijelova Europe potvrđuju koliko se današnja stvarnost udaljila od onoga što je nekada bilo uobičajeno, prenosi Danas.hr.
