Hibridi su za nas debelo preskupi, a u prosjeku vozimo aute koji su proizvedeni kad je Sanader drugi put postao premijer
Zvuk dizelaša sve se rjeđe čuje. Dizelaši i u svojim modernijim, zelenijim verzijama nisu više toliko popularni u Europi, ali što Europa zna. To je otprilike stav kod nas. TDI ljubav neće tako lako nestati.
Direktor TransAuta Pero Klarić prodaje rabljene automobile već godinama. Kaže kako još uvijek tri četvrtine njegovih kupaca, traži dizelaše, a tek možda svaki 20. pita za hibrid, izvještava Darinka Trgo za RTL Vijesti.
Više u VIDEOPRILOGU:
“Električni automobili su velika nepoznanica. Kupci odgađaju kupnju takvih automobila i čekaju iskustva drugih. Dizelski agregati su provjereni, malo troše, mogu prijeći puno kilometara i služe dugo svoje vlasnike”, kaže Klarić.
Prošle godine u Hrvatskoj kupljena su 43.292 nova automobila. Od toga 56% benzinaca, 25% dizelaša, 16% hibrida i tri posto električnih automobila. Brojem – njih 1373.
Ali svaki treći automobil kupljen prošle godine u EU bio je električni ili hibridni. Pa su se prvi puta hibridi kupovali u jednakoj mjeri kao dizel vozila.
Urednik magazina Auto motor i sport Kristijan Tićak kaže: “Europa je davno objavila rat dizel vozilima. Međutim, njihovo neprestano usavršavanje i podizanje razine te ekoloških standarda na neki način je neke klase auta ponovno vratilo u igru. Međutim ,stvaranje fame oko električnih vozila i objavljivanje rokova CO2 neutralnosti od 2030. sigurno je promijenilo odluke kupaca, pa vidimo da se 50 posto Europljana razmišlja kupiti novi električni auto”.
Ako nas ipak preplave hibridi, i automehaničare čekaju promjene. Automehaničar Davor Dolenčić kaže da će se zato i oni morati mijenjati: “Hibridno vozilo se sastoji od dva agregata, benzinski ili dizelski zavisno. To je motor s unutarnjim izgaranjem, a drugi je taj hibridni sustav. Benzinski i dizelski motori u zadnjih 10-tak godina su slični, nije se ništa promijenilo. Kompletan hibridni sustav je nešto novo i zato moramo na dodatne seminare i edukacije.”
Kod Davora u radionicu rijetko uđe hibrid, a još rjeđe električni auto. I dalje se popravljaju standardni stari 10-tak godina. I to čak nije naš prosjek starosti. Vozimo u prosjeku automobile stare 14.6 godina, ali nismo najgori, od nas starije aute voze Grci (16 godina), Česi (14.9 godina), Rumunji (16.5 godina) , a najstariji se voze u Litvi (16.8 godina) i njihovi auti su skoro punoljetni.
Najmlađe voze u Luksemburgu, u prosjeku su stari 6.5 godina, a u tom društvu su još Talijani (11.4 godina), Slovenci (11.7 godina), Francuzi (10.2 godina) i Nijemci (9.6 godina).
Tićak komentira: “Neprihvatljivo je da se u Hrvatskoj kupac novog auta, bilo kojeg auta, penalizira s godišnjim porezom na cestovna motorna vozila. Dok se rabljeni auti stari 15-tak i 20 godina od toga izuzimaju. Time se automatski potiče kupnja starijeg auta, a ne novog koji je ekološki prihvatljiviji.”
Ali stvari se pomiču. U Hrvatskoj je u godinu dana 300 posto više električnih i hibridnih auta. To se može zahvaliti i subvencijama iz Fonda za zaštitu okoliša koji prošle godine iznosio 105 milijuna kuna. I ove godine će ih biti, do ljeta bi se trebao raspisati natječaj. Dobra prilika da popravimo eko prihvatljivu sliku Hrvatske, izvještava Darinka Trgo za RTL Vijesti.
