POMOGAO IM STARTUP INKUBATOR RIJEKA

Tri mlade riječke poduzetnice žive svoj san: “Nemamo radno vrijeme i borimo se s pravilnicima ali radimo ono što volimo”

Tri mlade riječke poduzetnice žive svoj san: “Nemamo radno vrijeme i borimo se s pravilnicima ali radimo ono što volimo”

Unatoč mjerama koje se provode na nacionalnoj razini i u strateškom okviru EU, stanje ženskog poduzetništva se sporo mijenja nabolje

Prema podacima FINA-e iz 2019. godine, tek 22,1% trgovačkih društava u Hrvatskoj bilo je u isključivom vlasništvu žena. Ukoliko toj vrijednosti dodamo i broj društava u kojima žene dijele suvlasništvo s muškarcima ili pravnim osobama, udio se podiže na 31,5%

Unatoč mjerama koje se provode na nacionalnoj razini i u strateškom okviru EU, stanje ženskog poduzetništva se sporo mijenja nabolje

Zašto je tome tako, što je potrebno pokrenuti te što bi preporučile mladim ženama poduzetnicima i onima koje o tome još uvijek razmišljaju, upitali smo bivše korisnice Startup inkubatora Rijeka a danas mlade poduzetnice – Mariju Tonković, Ivanu Brkljačić i Agatu Starčević.

Za početak, čime se bavite u svojem poduzeću/obrtu/OPG? Što bi istaknuli kao najbolje, a što kao nešto što najmanje volite u svojem svakodnevnom poslu?

AGATA STARČEVIĆ: Mathrix je obrt za poduke, počela sam s matematikom, no ubrzo sam zbog velike potražnje poduke proširila i na druge predmete. Najbolje i najlakše je raditi s djecom koja žele raditi, taj njihov entuzijazam i veselje kada su nešto shvatili učini to da ne osjećam da mi je ovo samo posao. Najgori dio u ovom poslu je administracija, računi, porezi, pravila. Ponekad imam osjećaj da svakodnevno izlaze novi zakoni, te se mijenjaju pravila/obrasci pa je poprilično izazovno držati korak sa svim novitetima.

IVANA BRKLJAČIĆ: Terra Nera je ideja nastala u vrtu. Prije tri godine pokrenuli smo svoj mali organski vrt prepun povrća, voća i cvijeća, a najveći problem bio nam je nedostatak kvalitetnog komposta na tržištu. Izgradili smo malu kompostanu u vrtu te nakon nekog vremena prikupljanja zelenog otpada imali smo kvalitetan kompost koji je poboljšao našu zemlju. Budući da smo uočili kako većina hrvatskih poljoprivrednika ima isti problem, odlučili smo proizvodnju dovesti na veću razinu. Kako bi si olakšali taj poduzetnički put, odlučili smo se prijaviti u Startup inkubator. U inkubatoru smo uz pomoć mentora, startup djelatnika i ostalih timova, dobili odgovore na pitanja koja su nas mučila, te smo našu ideju dovoljno dobro razradili da bi mogli krenuti u realizaciju.

Nedavno smo kupili zemljište na kojem ćemo imati proizvodnju, a sada smo u procesu otvaranja pravnog subjekta. Čeka nas još puno posla, ali spremni smo na sve što nas čeka. Najbolji dio posla je upravo to što radimo ono što volimo i što nas čini sretnima.

MARIJA TONKOVIĆ: MM Epoxy Solutions bavi se izradom unikatnog, modernog i luksuznog namještaja od epoxy smole. Epoxy smola kao takva nije novost, međutim u izradi namještaja, pogotovo kada govorimo o cjelokupnom asortimanu potpuno prilagođenom željama kupca, svakako predstavlja novitet u svijetu dizajna prilikom opremanja domova, ali i šire, poput luksuznih plovila.

Karakteristike materijala kao što su otpornost na grebanje, habanje i visoke temperature jamče visoki stupanj kvalitete i prednost u odnosu na mnoge materijale na tržištu. Ipak, najveća prednost je da je svaki komad za sebe unikat. Upravo veliki stupanj kreativnosti, odnos s kupcima, prepoznavanje njihovih želja i pretakanje istih u gotove komade, najljepši je dio ovog posla.

Zašto poduzetništvo, zašto ne zaposlenje u vašem slučaju? Je li bolje raditi za sebe? Je li više naporno?

AGATA STARČEVIĆ: Od malena sam bila maštovita, prepuna ideja kako nešto napraviti drugačije i zanimljivije dok većina zaposlenja ima određena pravila kako nešto napraviti ispravno. Kada sam odlučila postati poduzetnicom, znala sam da ću imati više slobode raditi stvari na svoj način. Ponekad bude naporno, jer ima dana kada radim i po 16 sati dnevno i tako cijeli tjedan, ali opet, kada znate zašto to radite, skupite energiju i odradite posao s osmjehom na licu.

IVANA BRKLJAČIĆ: Prošle godine sam diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Rijeci (smjer marketing), a nedugo nakon diplome se i zaposlila u jednom poduzeću. Budući da sam radila razne (srednjoškolske i studentske) poslove već od svoje osamnaeste godine, mogu reći kako sve ima svoje prednosti i mane. Naravno da je teško postati poduzetnik i da se pred onima koji otvaraju svoje poduzeće/obrt/OPG/ nalazi mnogo izazova i problema, ali u konačnici vjerujem kako se sav trud i rad isplate.

Ivana Brkljačić

MARIJA TONKOVIĆ: Smatram da poduzetništvo nije izbor posla već izbor načina razmišljanja i života. Vjerujem da je činjenica da dolazim iz obitelji obrtnika poduzetnika svakako utjecala na ulazak u ove vode. Ipak, istaknula bih da poduzetništvo i zaposlenje nužno ne isključuje jedno drugo, štoviše smatram da se savršeno nadopunjuju.

Po posljednjim podacima, tek nešto više od 20% poduzeća u Hrvatskoj je u ženskom vlasništvu, odnosno, ako se uzme u obzir mješovito vlasništvo, tada se taj postotak penje tek na 31%. Prema vašem mišljenju – zašto je to tako? Je li ženama zbilja teže krenuti u samostalne poslovne vode?

AGATA STARČEVIĆ: Nažalost, još uvijek živimo u društvu koje je većinom patrijarhalno, dosta poslova i firmi se nasljeđuje a očevi većinom ostavljaju poslove sinovima. Mislim da je svakom mladom čovjeku potrebna doza hrabrosti za otvoriti nešto svoje, pa tako i ženama.

IVANA BRKLJAČIĆ: Mislim kako je možda najveći problem svladavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Najveći postotak poduzetnika je u dobi od 30 godina, kada veliki broj žena stvara obitelj. Isto tako, vjerujem kako je većina žena manje sklona riziku od muškaraca, a prihvaćanje rizika je jedan od temelja poduzetništva.

Ne smatram da je to neka naša mana, ni najmanje. Sklone smo perfekcionizmu, odgovorne smo, želimo da sve bude u redu i brinemo te samim time često “previše” razmišljamo o mogućim situacijama prije nego što realiziramo našu ideju. Smatram kako je izrazito bitno da žene imaju podršku svoje obitelji, partnera, prijatelja i naravno drugih žena, a dobivenim samopouzdanjem i hrabrosti, možemo ostvariti sve što i muškarci, pa vjerojatno i više od toga.

MARIJA TONKOVIĆ: Svakako na ovo utječu različiti ekonomski, socijalni i politički čimbenici, tematika o kojoj se može jako puno razgovarati, analizirati i debatirati. Ipak, pronalazim važnijim istaknuti kako je jedino važno prepoznati problem i raditi na osnaživanju i poticanju žena na ulazak u poduzetničke vode. Jedino bitno i ispravno je da za isto znanje i trud budemo jednako poštovani i nagrađeni, te da nas u tome ne određuje spol već rezultati.

Osim prepreka koje su jednake svim poduzetnicima početnicima, postoje li neke dodatne prepreke s kojima ste se susrele kao žene u biznisu? Ima li situacija kada vam je bilo lakše zato što ste žena?

AGATA STARČEVIĆ: Osim standardnih poteškoća oko birokracije, kao i ovih “novonastalih” vezano uz Covid koje su zajedničke svim poduzetnicima, imala sam i peh da je zbog požara nastalog u poslovnog subjektu ispod mog, oštećen i moj poslovni prostor.

IVANA BRKLJAČIĆ: Budući da tek krećem s poduzetništvom, ne mogu reći kako sam se susrela s nekim dodatnim preprekama samo zato što sam žena. Ne smatram žene ranjivima, već hrabrim borcima. Žene su sposobne za puno toga i mogu ostvariti sve što požele, kao i muškarci.

Što je potrebno mijenjati ili pokrenuti kako bi se ženama omogućio i olakšao ulazak u poduzetništvo?

AGATA STARČEVIĆ: Mislim da ne treba ništa mijenjati da bi se ženama nešto olakšalo, treba olakšati svima. Trebalo bi smanjiti birokraciju, modernizirati državne ustanove i učiniti ih dostupnijima. Izrazito je teško dobiti informaciju od nadležnih službi kako nešto napraviti ispravno. Po meni bi njihov posao trebao biti uputiti ljude u ispravno poslovanje, a tek onda kažnjavanje neispravne poslovne prakse. No, čini mi se da je u većini slučajeva ipak obrnuta situacija.

IVANA BRKLJAČIĆ: Potrebno ih je educirati o mogućnostima i prilikama za ulazak u poduzetništvo. Motivirati ih primjerima uspješnih žena poduzetnica, održavati druženja i panel rasprave, povezati sadašnje i buduće poduzetnice u svrhu razmjene iskustava… Startup inkubator Rijeka je samo jedan od dobrih primjera takve dobre prakse, a nadam se da će ih u budućnosti biti sve više.

Prije nego li se afirmirala, vaša ideja i vi bili ste stanari Startup inkubatora Rijeka, gdje ste uz njihovu pomoć ideju razvijali i usavršavali. Kakvu je ulogu imao Startup inkubator u vašem osnaživanju? Je li otklonio neke prepreke?

AGATA STARČEVIĆ: Start up sam shvatila kao svojevrsnu “odskočnu dasku”. Iskoristila sam njihov program kako bih naučila što više o poslovanju. Tamo rade divni ljudi koji su nam bili podrška i motivacija, kao i mentori koji nesebično dijele svoje znanje. Meni je najviše pomogao mentor Ozren Burić. Hvala im na tome.

IVANA BRKLJAČIĆ: Na cijelom putu pružena nam je velika podrška od strane koordinatorica aktivnosti Startup inkubatora, izvrsnih mentora, ali i drugih timova inkubatora. Svi su bili jako ljubazni i prijateljski raspoloženi, a mentori u inkubatoru uvijek su nam bili dostupni za sva naša pitanja i konzultacije. Inkubator nam je pružio vrlo bitnu pravnu pomoć, te brže i lakše povezivanje s institucijama.

MARIJA TONKOVIĆ: Prije ulaska u Startup Inkubator Rijeka različite ideje vrtjele su mi se stalno po glavi. Međutim, Startup inkubator bio je prekretnica koja je ideju iz glave napokon pretočila na papir, odnosno omogućio nam konkretizaaciju i realizaciju ideje. I upravo je taj sustav tijekom procesa inkubacije pružao najveću podršku. Zahvalni smo i riječkoj Razvojnoj agenciji Porin što je svojim radom omogućila prostor ne samo nama već i nizu drugih poduzetnika u različitim stadijima.

No ipak… Tko vam je najveća podrška?

AGATA STARČEVIĆ: Kao i svakome od nas, najveća podrška su mi ljudi koji me okružuju, koji me potiču da dajem sve više od sebe. Ali isto tako, podrška su mi i učenici, kao i njihovi roditelji koji su mi poklonili svoje povjerenje.

IVANA BRKLJAČIĆ: Najveća podrška je moj partner Philip uz kojeg sam prije svega upoznala svijet vrtlarenja i kompostiranja. Uz njega je tu i veoma bitna podrška moje obitelji. Bez njega i njih sve ovo ne bi bilo moguće.

Kako se vidite za 5 ili 10 godina? Jeste li i dalje ‘sam svoj majstor’?

AGATA STARČEVIĆ: Nadam se da ću za 5 do 10 godina uspjeti više modernizirati svoje poslovanje, kako bih djeci još više uspjela prenijeti znanje kroz igru. Imam u planu kupiti pametne stolove i matematičke igre te tako učiniti poduke djeci zabavnijima kako bi s osmijehom na licu dolazili učiti.

IVANA BRKLJAČIĆ: Iskreno se nadam kako će se naša ideja uspješno realizirati te da ćemo i za 10 godina biti uspješan Terra Nera tim. Već sada osjećamo potpunu podršku naših prijatelja, obitelji i poznanika, a i zainteresiranost šire javnosti. Cilj nam je educirati i poticati lokalnu zajednicu na savjesno zbrinjavanje zelenog otpada, ali i na povratak prirodi kroz uzgoj povrća, voća ili cvijeća, pa makar to bilo na balkonima naših sugrađana. Potrebno je vratiti mlade ljude i znanje u poljoprivredu te olakšati tranziciju na regenerativne metode poljoprivrede. Nadamo se da je realizacija naše ideje samo mali korak prema tome.

MARIJA TONKOVIĆ: Za 5 ili 10 godina vidim se kao još bolja verzija sebe, s novim znanjima, vještinama, iskustvima i vrijednostima te još većom energijom i željom podijeliti to s drugim ljudima i potaknuti da iskoriste svoj čitavi potencijal kako bismo svi zajedno bili pokretači pozitivnih promjena u društvu.

Startup inkubator Rijeka

Iako Startup inkubator nije orijentiran isključivo prema ženskom poduzetništvu, već njeguje sve oblike ravnopravnosti u pružanju svojih usluga, mnoge su mlade ženske osobe kao individualne korisnice ili unutar tima imale priliku izgraditi svoju poslovnu ideju kroz program inkubacije i upustiti se u vlastite poduzetničke pothvate.

Startup inkubator postoji od 2013. godine kao mjesto na kojem se besplatno pruža podrška osobama koje žele postati poduzetnici, i to na cijeli niz načina: radionice i edukacije iz mnogih područja vezanih za poduzetništvo i poslovanje, izrada poslovnog plana, mentorstva i savjeti stručnjaka, radni prostor i druga prateća infrastruktura, povezivanje s investitorima i međunarodnom startup zajednicom te novčane potpore za pokretanje poduzeća najboljim timovima svake generacije korisnika.

Startup inkubator dio je Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke, koji osigurava financijske, prostorne, organizacijske i sve druge uvjete rada, a sve u cilju poticanja poduzetništva u Rijeci. Program inkubacije traje punih osam mjeseci, a trenutno u inkubatoru boravi 20 timova 13. generacije korisnika. Više informacija: https://startup.rijeka.hr/

Objava priloga realizirana je u okviru Akcijskog plana za mlade grada Rijeke.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views