Kako je rečeno, Rijeka je u razdoblju od 2013. do 2017, povukla 560 milijuna kuna bespovratnog europskog novca za svoj razvoj
Dio projekata iz Izbornog programa koji će se financirati bespovratnim europskim sredstvima bila je tema današnje konferencije za medije koalicije Rijeka za sve. Konferenciji su, osim Vojka Obersnela, kandidata za novi gradonačelnički mandat, prisustvovali i Tonino Picula, zastupnik u EU parlamentu i Zlatko Komadina, župan PGŽ.
Kako je rečeno, Rijeka je u razdoblju od 2013. do 2017, povukla 560 milijuna kuna bespovratnog europskog novca za svoj razvoj. U tom razdoblju, odobreno je sufinanciranje za 67 projekata. Za 16 se čeka odobrenje, a 15 projekata u ovom trenutku se priprema za prijavu na europske fondove. Rijeka je prva u Hrvatskoj osnovala i Urbanu aglomeraciju i za njezin razvoj osigurala 49 milijuna eura.
Projekt vodovodne i kanalizacijske infrastrukture
Jedan od projekata koji će se financirati EU sredstvima je Projekt vodovodne i kanalizacijske infrastrukture s pročišćivačem, vrijedan ukupno 1,7 milijardi kuna – koji trajno štiti izvorišta pitke vode i čuva izvrsnu kvalitetu mora. Riječ je o trenutno najvećem vodovodnom projektu u Hrvatskoj. EU sredstva koja se za njega očekuju su 1,2 milijarde kn. Projektom je predviđena izgradnja uređaja drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda na lokaciji Delta, čiji je udio u ukupnoj investiciji 500 milijuna kuna. Uz to, predviđena je gradnja i rekonstrukcija 217 km kanalizacije i 126 crpnih stanica kojima će se dostići priključenost na javnu kanalizaciju za 92% stanovništva na području gradova Rijeke i Kastva te općina Viškovo, Jelenje i Čavle. Istovremeno s radovima na sustavu javne odvodnje predviđena je i obnova i gradnja 100 km sustava javne vodoospkrbe.
Europskim sredstvima financirat će se i uređenje Benčića i Galeba, projekti vezani uz realizaciju programa Europske prijestolnice kulture. Sredstva od 69 milijuna kuna za obnovu broda Galeb i Palače šećerane u Benčiću koja postaje Muzej Grada odobrena su kroz Integrirani program “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, na natječaju za bespovratna sredstva iz fondova EU kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Obnova T-objekta u Benčiću u Gradsku knjižnicu i Ciglene zgrade u Dječju kuću financirat će se sredstvaima od 62 milijuna kuna dostupnima su kroz iznos za projekte razvoja Urbane aglomeracije.
Obnova sustava toplinarstva
Europska sredstva predviđena su i za obnovu sustava toplinarstva, projekt ukupne vrijednosti 177,9 milijuna kuna. Obnovu sustava prati izgradnja energane na biomasu (sječku) na Sušaku za potrebe Sveučilišta, KBC-a i postojećih toplana na Vojaku i Gornjoj Vežici čime će se stvoriti uvjeti za smanjenje cijene toplinske energije. Dodatno, Energo će obnoviti i ukupno 2.550 m toplovodnih cijevi na područjima Podmurvica, Kozale, Srdoča, Škurinja i Turnića te modernizirati do 20 podstanica u gradskom naselju Vojak i uvesti adekvatan sustav automatskog nadzora i upravljanja.
Od projekata za financiranje EU sredstvima izdvojeni su još Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator “Proizvodni park Torpedo” kojim će se zaokružiti tehnološka cjelina suvremenih 3D i CMC tehnologija obrade metala i ostalih novih materijala koja će biti na raspolaganju poduzetnicima. Potom Centri kompetencija koje je osnovao Grad i koji će svoje istraživačko-razvojne projekte realizirati također sufinanciranjem EU sredstvima.
Europski novci osigurani su i za osnaživanje Start-up inkubatora za mlade i osnivanje Start-up inkubatora za kreativne industrije i društvene inovacije. Njihov je cilj otvaranje novih radnih mjesta za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih. S istim ciljem financirat će se europskim sredstvima i projekti vezani za veću zaposlenost i integraciju mladih osoba koje nisu zaposlene, nisu u obrazovanju ili osposobljavanju (tzv. NEET skupina mladih).
Europskim sredstvima, ponajviše onima koja su osigurana za razvoj Urbane aglomeracije Rijeka, a to je ukupno 49 milijuna eura, financirat će se i drugi projekti predviđeni u programu Rijeka za sve, poput: projekata iz područja socijalnih usluga koji se tiču uspostave digitalnih centara i edukacije u Klubovima za umirovljenike i starije osobe, programi podrške osobama s invaliditetom za samostalan život, nabavka vozila i opremanje call-centra za prijevoz osoba s invaliditetom te razvoj i provedba programa skrbi o dementnim osobama; revitalizacije bivših industrijskih i vojnih zona; javnog prijevoza putnika koji uključuje i nabavu novih plinskih autobusa i različitih programa i projekta za nezaposlene.
Optimizam temeljen na dosadašnjim uspjesima
Optimizam vezan uz daljnje povlačenje europskih sredstava utemeljen je, kako je navedeno, na svim do sad uspješno realizirani projektima koji su financirani europskim sredstvima, a od kojih su spomenuti samo neki: Izgradnja Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina koju je EU financirala s gotovo 200 milijuna kuna; izgradnja Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva Draga uz sufinanciranje europskim sredstvima u iznosu od 2,17 milijuna kuna; nabava dva mobilna reciklažna dvorišta vrijedna 1,4 milijuna kuna sufinancirana EU sredstvima s 40% iznosa; nabava 8.775 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada vrijednih 9,86 milijuna kuna sufinancirana s 40% iznosa; nabava kamiona za odvoz otpada na stlačeni prirodni plin i višenamjenskog električnog vozila vrijednosti 3,54 milijuna kuna sufinancirana također s 40% iznosa; nabava 40 niskopodnih autobusa na stlačeni prirodni plin (pogon SPP) u sklopu plana uvođenja ekološki prihvatljivijeg goriva u javni gradski prijevoz subvencionirana je iz europskih fondova u iznosu od 8,1 milijuna kuna itd.
Naglašeno je i da nisu samo Grad i gradska društva bili aktivni u povlačenju sredstva. Naime, vlasnici i suvlasnici zgrada shvatili su priliku koja se pružila kroz natječaje za sufinanciranje energetske obnove zgrada i Rijeka je u tome najuspješnija u Hrvatskoj. Europskim sredstvima je osim energetske obnove škola i vrtića, obnovljena i 91 fasada. A trenutno se očekuju rezultati natječaja na koji se prijavilo čak 128 zgrada iz Rijeke što je rekordni broj u odnosu na sve ostale hrvatske gradove.
