U sklopu obilježavanja Dana grada Rijeke i Godine čitanja u Hrvatskoj, na postamentima na Korzu postavljena je izložba „Slovo o Rijeci“.
Izložba predstavlja trideset odabranih knjiga koje se bave Rijekom s različitih aspekata kao što su povijest, arhitektura, industrija, ali i glazba i sport. Autori izložbe su ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković, suradnik za marketing i projekte Gradske knjižnice Rijeka Kristian Benić te Velid Đekić, voditelj odnosa s javnošću Muzeja grada Rijeka. No, Benić i Đekić više su od samih predstavnika institucija, već su oboje istraživači povijesti Rijeke i autori knjiga o našem gradu.
Zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan istaknula je kako su autori izložbe imali težak zadatak izabrati knjige koje će se predstaviti na izložbi, budući da je Rijeka poslužila kao inspiracija mnogih knjiga.
„Grad Rijeka jest grad koji je poznat po digitalizaciji, no ne smijemo izgubiti vezu s knjigama, knjige su nam vrlo važne, stoga se veselim idućoj godini, kada će u art-kvartu Benčić biti otvorena nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka,“ kazala je zamjenica gradonačelnika Krpan, uz koju su na otvaranju izložbe bili prisutni i zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski te pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.
Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković istaknuo je kako je prvo zamišljeno da se Rijeka predstavi u dvadeset knjiga na dvadeset plakata.
„Shvatili smo da je nemoguće predstaviti Rijeku u 20 knjiga, a onda se broj popeo na 30, iako ni s tom brojkom nismo uspjeli prikazati sve što smo željeli. Sigurno smo da će svatko od posjetitelja dodati neku drugu knjigu ili zamijeniti knjigu drugom“, poručio je ravnatelj Cvjetković.
Knjige o “velikim” i “malim” riječkim temama
Velid Đekić je naglasio je najveći broj knjiga o Rijeci napisan od 1980-ih godina naovamo, te podsjetio kako je upravo Muzej grada Rijeke u proteklih deset godina izdao niz kapitalnih knjiga koja govore o važnim povijesnim i gospodarskim trenucima Rijeke, ali i malih izdanja koje donose nešto drugačiju priču o Rijeci.
Tako su na postamentima predstavljena izdanja Muzeja grada Rijeke koje tematiziraju izrastanje Rijeke iz primorskog gradića u grad tvorničkih dimnjaka, stvaranja i brzog urbanističkog razvoja („Adamićevo doba“, „Temelji moderne Rijeke“ i „Doba modernizacije“), iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku kroz riječku luku, prikazano u izložbi Merika („Merika“ i „Veliki val“), povijest riječke luke, istraživanje riječke industrijske baštine („R.I.P. – Riječka industrijska priča“ i „Riječki torpedo – prvi na svijetu“) ili pak kinematografiju Rijeke.
Svoje mjesto na izložbi pronašla je i nezaobilazna knjiga Radmile Matejčić „Kako čitati grad“, čije izdavanje 1988. godine kao rezultat prikupljana tekstova izašlih u Novom listu, predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u otkrivanju novog riječkog identiteta.
Iste godine izašla je i „Povijest Rijeke“ u izdanju Skupštine općine Rijeka i Izdavačkog centra Rijeka, jedno od najvažnijih povjesničarskih ostvarenja o Rijeci. Suradnjom desetaka profesionalnih istraživača, povjesničara umjetnosti, jezikoslovaca, arhivista, nastala je dugo iščekivana sinteza gradske povijesti, koja iz današnje perspektive ima manjkavosti, ostaje jedno od glavnih polazišta u bilo kojem istraživačkom putovanju gradskom poviješću. Novija sinteza gradske povijesti pojavila se s autorskim potpisom Giovannija Stellija 2017. godine, nudeći svoje viđenje prošlih događaja.
Rijeka kao neiscrpno vrelo najrazličitijih tema
Grad Rijeka 1996. godine izdao je zbornik radova „Rijeka: baština za budućnost“, koji donosi rezultate istraživanja provedena u sklopu priprema za izradu tadašnjeg urbanističkog plana. U knjizi se razmatra tranzicijski trenutak grada koji potiče pitanja o kojima ovisni njegova budućnost, pisan britko i beskompromisno.
O Rijeci i regiji u Titovo doba govori knjiga koju je 2012. godine izdalo Društvo Josip Broz Tito. Grad Rijeka je 2012. godine izdao kapitalno djelo „Rijeka u Domovinskom ratu“ autora Dragana Ogurlića koje kroz vojne dokumente i memoarske zapise svjedoče o stanju u ratnoj Rijeci i gradu najbližoj ličkoj bojišnici.
Najiscrpniji pregled riječke arhitekture s puno podataka o arhitekturi gotovo svih ostvarenja iz razdoblja koja su obilježila riječke vizure predstavljaju knjige Moderne galerije Rijeka („Moderna arhitektura Rijeke“, „Arhitektura secesije u Rijeci“ i „Arhitektura historicizma“), preteče Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Izložba predstavlja kako temeljne knjige o Rijeci, tako i nova izdanja: 1994. godine izašla je zbirka istraživanja u rasponu od glagoljice i početaka tiskarstva u Rijeci do impresivne analize povijesne toponomastike riječkog područja „Živa baština – studije i eseji“, dok je 2020. godine izdana znanstvena monografija Marka Medveda „Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci.“ o povijesti prvih redovnika u Rijeci.
Ervin Lukežić je napisao knjigu o povijesti riječkih konzulata, Nina Palinić bavila se riječkim kazalištima, dok je Marko Lazzarich napisao knjige o nogometnim klubovima Rijeka i Orijent.
Od predstavljanja radničkih naselja do Omladinskog lista Val
Prva temeljita sustavna i objedinjena slika radničkih naselja, bez kojih bi lice Rijeke danas bilo bitno drukčije, dala je zajednička knjiga troje istraživača riječkog urbanizma Daine Glavočić, Jasne Totim Malvić i Srđana Škunce. Kristian Benić u knjizi „Kako čitati grad kroz bajtove i piksele“ piše o povijesti informatike i digitalne kulture u Rijeci.
Rijeka ne bi bila Rijeka bez svojih novina, koje imaju i svoje knjige – o stogodišnjici utemeljenja izašla je monografija o Novom listu, a netom je objavljenja knjiga Edija Jurkovića „Kad je život bio novi val“ koja svjedoči o Omladinskom listu Val koji je krenuo kao strogo usmjereno glasilo političke organizacije, a evoluirao u lepršavo izdanje blisko senzibilitetu mladih.
Tri knjige o popularnoj glazbi upućuju na činjenicu kako grad ne čine samo veliki i politički gospodarski događaji: „Čarobna igla“ je katalog istoimene izložbe u Muzeju grada Rijeke posvećenoj zabavnoj glazbi, knjiga „91. decibel“ Velida Đekića vodič je kroz povijest riječkog rocka, dok „Riječke rock himne“ Zorana Žmirića zaviruju u autorske radionice i pružaju uvid u okolnosti nastanka ključnih skladbi riječkog rocka.
Otvaranju izložbe prisustvovali su i neki od autora knjiga koje su obuhvaćene izložbom: Edi Jurković, Marko Medved, Dragan Ogurlić, Nina Palinić i Zoran Žmirić.
Foto: Grad Rijeka
