JAVNA TRIBINA ZA SPAS KNJIGE

Nakladnici i knjižari Ministarstvu kulture i medija uputili apel za spas knjige i književne djelatnosti

Nezadovoljni odnosom Ministarstva kulture i medija prema lokalnim knjižarima i izdavačima, devet nakladnika s područja Primorsko-goranske županije održalo je Javnu tribinu za spas knjige.

Nakladnici tvrde kako Ministarstvo kulture i medija nakladnicima s područja Rijeke i Primorsko-goranske županije dodjeljuje manje od 1% ukupnih sredstava namijenjenih njihovoj djelatnosti, što ugrožava opstanak nakladničke scene u Rijeci, ali i na području cijele županije.

Nezadovoljni takvim odnosom uputili su ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek otvoreno pismo u kojem između ostalog stoji kako je prema relevantnom istraživanju Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, u razdoblju od 2014. do 2021. godine, putem potpora za izdavanje knjiga, mjere Poduzetništvo u kulturi i otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture i medija, vidljivo da Ministarstvo kulture i medija preferira određene nakladnike, a zanemaruje i marginalizira, pa čak i isključuje druge, pretežno male nakladnike. Tvrde kako je istraživanjem utvrđeno kako je tridesetak hrvatskih nakladnika putem navedenih bespovratnih potpora Ministarstva kulture i medija u spomenutom razdoblju dobilo više od 90 milijuna kuna, odnosno čak 60% svih dodijeljenih sredstava, dok su ostali nakladnici koji su aplicirali za ta sredstva, njih više od 200, dobili tek 40%.

VIDEO DANA:

Potpisnici pisma Naklada Val, Studio TiM, Paradox, Felix Liber i Leo commerce iz Rijeke, Lektira iz Kostrene, Madoo iz Trnovca, Shura Publikacije iz Opatije i Naklada Kvarner iz Novog Vinodolskog, ovakvu politiku Ministarstva koja, kako tvrde, preferira određene nakladnike koji su mahom sa sjedištem u Zagrebu, smatraju nedopustivom.

U odgovoru Ministarstva kulture na njihovo otvoreno pismo među ostalim stoji kako se u svim natječajima koji se odnose na književno-nakladničku i knjižarsku djelatnost podržavaju programi od nacionalne važnosti, dok bi se za financiranje  programe lokalnog i regionalnog značaja trebale pobrinuti lokalne i regionalne samouprave. U odgovoru također stoji i kako je većina nakladnika registrirana u Zagrebu te je to navedeno kao razlog što se većinski dio sredstava dodjeljuje nakladnicima sa zagrebačkog područja.

„Odgovor koji smo dobili iz Ministarstva je skandalozan“, izjavio je Dragan Ogurlić predstavnik Naklade i Knjižare Val i postavio pitanje koje su to knjige od nacionalnog značaja i na koji se način one kao takve kategoriziraju. „Knjige koje mi objavljujemo nalaze se u knjižnicama diljem Hrvatske. Ovakav stav Ministarstva šalje poruku da knjige od nacionalne važnosti egzistiraju samo u Zagrebu što je netočno i uvredljivo i pitam se zašto nas se ovakvim odnosom uporno gura u provinciju kada mi to nismo“, rekao je Ogurlić.

Član Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, predsjednik Strukovne skupine nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Rijeka i predstavnik izdavačke kuće Lektira, Valter Lisica, istaknuo je kako je ovakvim odnosom Ministarstva izdavaštvo jedne županije proglašeno nevažnim te kako je to samo jedan korak više prema tome da se cijela županija u potpunosti proglasi nevažnom. „Samo za ilustraciju, na sredstva potpore Ministarstva kulture od 2010. do 2021. godine apliciralo je 22 nakladnika iz naše županije, od kojih njih desetero danas više ne postoje. Ne smijemo dopustiti takvo daljnje propadanje“, istaknuo je Lisica.

Podršku nakladnicima i knjižarima došao je iskazati i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je istaknuo da je postojeća raspodjela sredstava nepoštena te da se kultura ne stvara samo u Zagrebu već i u drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj. „Ovakvom načinu raspodjele sredstava treba reći dosta i ja kao gradonačelnik stojim uz naše nakladnike. Riječani doprinose proračunu Republike Hrvatske jednako kao i svi ostali građani i nedopustivo je da 96% predviđenog iznosa ostaje kod zagrebačkih nakladnika“, rekao je Filipović.

Grad Rijeka je u razdoblju od 2014. do 2021. godine za nakladničku odnosno književnu djelatnost izdvojio više od 2.5 milijuna kuna što se odnosi na potpore za e-knjige, knjige, književne programe, edukativne programe, festivale, časopise, književne nagrade, sajmove knjiga, organizaciju manifestacija i prijevode književnih djela. Grad je također 2013. godine krenuo s provedbom mjere potpore radu knjižara i antikvarijata, a koja je ostvarena kroz umanjenje zakupnine knjižarama i antikvarijatima za 50%. Radi se o iznosu od 750.000, 00 kuna godišnje. Posljednjih sedam godina Grad je davao i financijsku potporu prilikom objavljivanja raznih časopisa za kulturu i književnost, a pomogli su i izdavanje ili tiskano izdavanje više od 50 knjiga riječkih autora za što je izdvojeno 430.000,00 kuna.

„Svjestan sam da ono što ulažemo ponekad nije dovoljno, ali zaista radimo koliko god možemo, ali ovaj tretman Ministarstva je sramotan i ponižavajući jer se kulturu svodi na Zagreb i okolicu“, rekao je gradonačelnik i dodao kako Grad Rijeka nije ništa bolje prošao prilikom raspodjele sredstava Ministarstva kulture i medija za infrastrukturne projekte. „Jučer je izvršena raspodjela sredstava u tom segmentu. Prijavili smo našu novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka i dobili smo 0 kuna. Jedna knjižnica, koja će biti najmodernija u Hrvatskoj i jedna od najvećih i koja je definitivno od nacionalnog značaja, prema njihovoj ocjeni zaslužuje 0 kuna“, zaključio je gradonačelnik Filipović dodavši kako je iz Rijeke danas poslan ozbiljan apel, ali i kako se boji da se tu radi o borbi s vjetrenjačama.

Javnoj tribini uz gradonačelnika su prisustvovali i njegova zamjenica Sandra Krpan te pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

Snimka Javne tribine za spas knjige dostupna je na Youtube kanalu Gradske vijećnice Grada Rijeke.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views