U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je 15. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova na temu rodnog proračuna.
Polazeći od činjenice da žene i dalje imaju manju ekonomsku, društvenu i političku moć nego muškarci, javna potrošnja i način na koji država generira javne prihode i usmjerava javne rashode imaju bitno različit utjecaj na žene i muškarce.
Dok je u nekim europskim državama proces rodno osjetljivog proračuna ugrađen u zakonodavstvo, u drugima je rodno osviještena politika ugrađena u vladine aktivnosti i ima jak utjecaj na način donošenja odluka tijekom proračunskog ciklusa i provođenja drugih politika. Hrvatska spada u one zemlje koje su se obvezale na uvođenje rodnog proračuna, ali proces još uvijek nije započeo.
Za provođenje procesa rodno osjetljivog proračuna potrebna je prije svega politička volja, zatim jasno definirani ciljevi, zadaci i aktivnosti, rodno osviješteni ljudski resursi, uska koordinacija različitih županijskih, gradskih i općinskih tijela, rodno osviješteni i jasni podaci koji će omogućiti analizu utjecaja tekućeg proračuna te budućih mjera i programa na rodnu jednakost.
Nakon analize slijedi educiranje ljudskih resursa koji će primijeniti dane preporuke, te kreirati promjene i mjere koje će dodatno doprinositi rodnoj osjetljivosti proračuna svakog grada, općine i županije.
Detalje oko rodnog proračuna, informacije, prijedloge i mogućnosti iznijela je Ana Marija Sikirić Simčić sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a na sjednici je u ime Primorsko-goranske županije sudjelovao pročelnik UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat.
