Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci na svojoj je 75. sjednici donio odluku o dodjeli nagrada Zaklade Sveučilišta za kalendarsku godinu 2016.
U kategoriji znanstvenika/ica za društvene i humanističke znanosti nagrađena je izv. prof. dr. sc. Lara Jelenc s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U kategoriji mladi znanstvenik/ca, a za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađena je dr. sc. Ani Gerbin s Medicinskog fakulteta, za biomedicinske i biotehničke znanosti dr. sc. Mateja Ožanič s Medicinskog fakulteta, te dr. sc. Goran Mauša s Tehničkog fakulteta u kategoriji tehničke i prirodne znanosti.
Nagradu za umjetnika u umjetničko – nastavnom zvanju ponio je akad. slikar Igor Eškinja s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena red. prof. dr. sc. Jasni Krstović s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci svake se godine dodjeljuje najzaslužnijim znanstvenicima/icama, umjetnicima/icama i asistentima/icama koji su iznimnim doprinosom u znanstveno-istraživačkom, umjetničkom i nastavnom radu te javnoj djelatnosti pridonijeli razvoju znanosti i umjetnosti na Sveučilištu u Rijeci te razvoju akademske i šire zajednice.
Svečana dodjela nagrade bit će održana 08. prosinca 2017. godine s početkom u 11 sati u Auli magni Rektorata Sveučilišta u Rijeci (Trg braće Mažuranića 10).
KATEGORIJA 1 – MLADI ZNANSTVENICI
Društvene i humanističke znanosti
dr. sc. Ani Gerbin, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Ani Gerbin posljednjih je 10 godina u punom radnom vremenu zaposlena na poslovima projektnog menadžmenta Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, voditelja prof. dr. sc. Stipana Jonjića. U tom je periodu objavila ukupno četiri rada u znanstvenim časopisima u području transfera tehnologije, poduzetništva i inovacija, dva poglavlja u knjizi, šest istraživačkih izvještaja te devet radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom. Autorica je ili koautorica još 11 radova predstavljenih na međunarodnim znanstvenim skupovima. Godine 2011. sudjelovala je u Doktorskom konzorciju o poduzetništvu u okviru konferencije Međunarodnog vijeća za malo poduzetništvo (ICSB) u Stockholmu, kao jedna od 20 doktoranada izabranih temeljem prijavljenih prijedloga doktorske disertacije. Iste godine na natječaju joj je odobrena stipendija slovenskog Ministarstva visokog obrazovanja i Europskog socijalnog fonda u iznosu od 10.500 eura za sufinanciranje troškova doktorskog studija. Doktorsku disertaciju obranila je 2017. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani pod mentorstvom prof. dr. Mateje Drnovšek. Sudjelovala je u više od 30 radionica i drugih oblika usavršavanja u zemlji i inozemstvu. Iako je vrlo aktivna u znanstvenim istraživanjima, na radnom mjestu sudjelovala je i u pripremi više od 100 projektnih prijedloga na natječaje nacionalnih, EU i međunarodnih programa za financiranje znanstvenih i inovacijskih projekata, kao i provedbi više od 40 projekata vrijednosti preko 11 milijuna eura. Osim uloženog truda i postignutih rezultata istraživačkog rada, dodatni razlog za Nagradu Zaklade Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Ani Gerbin jest činjenica da je spomenuto u velikoj mjeri rezultat njene osobne motivacije i ambicije.
Biomedicinske i biotehničke znanosti
dr. sc. Mateja Ožanič, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Mateja Ožanič je djelatnica Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 2009. godine, razvijajući svoju znanstvenu karijeru prvo kao znanstvena novakinja/asistentica, a danas na radnom mjestu poslijedoktorandice. Područje njenog istraživačkog bavljenja su istraživanja patogeneze eksperimentalne Francisella tularensis infekcije. U protekle dvije godine istražila je životni ciklus francizele te obranila disertaciju pod naslovom ”Uloga pilO gena u patogenezi eksperimentalne tularemija”. Svojim znanstvenim istraživanjem dr. sc. Ožanič posebno je doprinijela razumijevanju unutarstaničnog životnog ciklusa francizele, dajući doprinos objašnjenju uloge gena virulencije. Pokazala je da su pdpC i iglG geni važni za unutarstanično razmnožavanje bakterije Francisella tularensis LVS unutar humanih makrofaga. S obzirom na karakterističan fenotip, iglG mutanta može se smatrati potencijalnim kandidatom za proizvodnju cjepiva. Također tijekom 2016. godine dr. sc. Ožaničje ustanovila da bakterija Francisella novicida ima različit unutarstanični ciklus u slobodno živućim amebama u odnosu na stanice sisavca. Dodatni uspjeh dr. sc. Ožanič ostvarila je osvajanjem EMBO-ve stipendije u okviru koje je sudjelovala na tečaju ”Advanced methods of electron microscopy in dell biology” u Češkoj, gdje je održala i predavanje pod naslovom ”Studying the virulence of Francisella tularensis on in vitro and in vivo models of infection”. Osim u disertaciji, rezultate svojih pokusa i ispitivanja uspješno je obradila i samostalno, objavivši radove kao prva autorica u međunarodno priznatim časopisima s visokim čimbenicima odjeka.
Tehničke i prirodne znanosti
dr. sc. Goran Mauša, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
Goran Mauša poslijedoktorand je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci djelujući u području programskog inženjerstva i mekog računarstva, uz nastavna zaduženja na kolegijima Programsko inženjerstvo, Baze podataka, Uvod u objektno programiranje, Objektno orijentirano programiranje te Upravljanje u programskom inženjerstvu. Tokom 2016. godine dr. sc. Mauša je sudjelovao kao istraživač u dva znanstvena projekta. U navedenom periodu kandidat je publicirao radove u znanstvenim časopisima iz skupine A, među kojima se posebno ističe rad u kvartilu Q1. Pored toga, objavio je dva rada na međunarodnim konferencijama, a u svim je radovima kandidat bio prvi autor. Pored objavljenih znanstvenih radova, kandidat je sudjelovao na ljetnim školama, dodatno usavršavajući svoje znanstvene kompetencije. Na ljetnoj školi Search-Based Software Engineering 2016., sudjelovao je kao jedini predstavnik iz Hrvatske, te dobio priznanje za svoj rad osvojivši nagradu za najbolju istraživačku ideju pod naslovom ”Defect Prediction Using a SBSE Approach”. Osim istraživačkog rada, Goran Mauša volonterski se uključio u inicijativu hrvatskih fakulteta elektrotehnike i računarstva u organizaciji foruma namijenjenog doktorandima, te je bio član organizacijskog odbora PhD Foruma, organiziranog u sklopu međunarodne konferencije SoftCOM u rujnu 2016. u Splitu. Kruna uspješne znanstvene 2016. godine je i doktorat ”Poboljšanje postupaka za predviđanje programskih neispravnosti zasnovano na strojnom učenju” obranjen na Fakultetu elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
KATEGORIJA 3 – ZNANSTVENICI
Društvene i humanističke znanosti
izv. prof. dr. sc. Lara Jelenc, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Lara Jelenc je od listopada 2015. godine izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područje njenog nastavnog rada je strateški menadžment, upravljanje kvalitetom, istraživanje tržišta i promocija, dok je istraživački interes usmjeren na strateško promišljanje. Osim zavidnih rezultata u znanstveno-istraživačkom segmentu rada prvenstveno vidljivih u objavi radova citiranih u renomiranim bazama podataka i publikacijama, izv. prof. dr. sc. Jelenc dobila je tijekom 2106. godine nagradu za najbolji objavljeni rad na konferenciji, te je sudjelovala na međunarodnim konferencijama, kao i radu eminentnih udruženja poput Strategic Management Society i Academy of Managment. Zapaženi angažman Lare Jelenc prepoznat je od strane Academy of Management (divizija Business Policy and Strategy), koja ju je imenovala u Global Representative za razdoblje 2016-2018., područje Europe. Osim znanstvenog rada, rezultate postiže i u radu sa studentima, provodeći suvremene metodologije učenja temeljnog zalaganjem u zajednici već deset godina i sudjelujući u međunarodnom obrazovnom projektu x-culture na kolegiju Strategic Managment kao jedina predstavnica iz Hrvatske. Njeni studenti su na tom projektu prepoznati u kategoriji vodećih, te su već dvije godine rangirani u finaliste prema kriteriju kvalitete završnog projekta. Posvećenost i angažman u radu sa studentima rezultirao je da je izv. prof. dr. sc. Jelenc 2016. godine dobila nagradu za nastavnu izvrsnost Ekonomskog fakulteta u kategoriji djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima. Lara Jelenc aktivna je u programima mobilnosti, sudjeluje u međunarodnom istraživačkom timu istražujući trendove i potrebe obrazovanja menadžera, te održava nastavu na stranim institucijama. Dodatni angažmana Lare Jelenc prepoznajte se u njenom doprinosu radu različitih povjerenstava i stručnih projekata za poboljšanje kvalitete rada matične institucije i Sveučilišta u Rijeci. Voditeljica je poslijediplomskog specijalističkog studija ”Upravljanje poslovnim uspjehom”. Svoja znanje i iskustvo iz područja strateškog menadžmenta primjenjuje provodeći komercijalne projekte i djelujući kao konzultantica. Osim aktivnosti u znanstvenom radu, nerijetko je angažirana u široj zajednici. Bila je članica Upravnog vijeća Festivala Opatija, aktivno sudjeluje u radu lokalne zajednice, a već deset godina vodi neprofitnu udrugu ”Na drugi način” s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja kvalitete življenja u zajednici kroz različite oblike rada i aktivnosti.
KATEGORIJA 4 – UMJETNIK
Umjetnik u umjetničko-nastavnom zvanju:
akad. slikar Igor Eškinja, Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
Igor Eškinja na Akademiji primijenjenih umjetnosti radi od 2007., prvo kao asistent, a od 2011. godine u zvanju izvanrednog profesora. U 2016. godini ostvario je niz umjetničkih aktivnosti, te kroz nastavni i javni angažman djelovao na stvaranju i promociji umjetnosti. Posebno se istaknuo sudjelovanjem na 15. venecijanskom bijenalu arhitekture u sklopu hrvatskog paviljona posvećenog nezavisnoj kulturnoj sceni. Osim navedenog Igor Eškinja sudjelovao je na skupovima i samostalnim izložbama u Milanu, Parizu, New Yorku, Trstu, Bolzanu, Szczecinu, Usti nad Labem, Splitu te Zagrebu. Tijekom 2016. godine Eškinja je osvojio prvu nagradu na natječaj T-HT u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu za 2016. godinu, a njegov je pobjednički rad postao dio javne kolekcije MSU-a. Od početka rada na Akademiji primijenjenih umjetnosti ostvario je 32 samostalne izložbe, 90 skupnih izložbi i nekoliko radionica sa studentima i srednjoškolskim učenicima. Ono što je važnije od samog broj izložbi je činjenica da su mu radovi izloženi na međunarodnim izložbama u formi bijenala, u respektabilnim nacionalnim i stranim umjetničkim muzejima, te da čine dio javnih muzejskih kolekcija. Sudjelovanje na brojnim izložbama kao umjetniku mu nudi mogućnost uvida u različite suvremene umjetničke prakse, dok boravke na rezidencijalnim programima stručnog usavršavanja u inozemstvu koristi kao priliku, ali i obavezu kontinuiranog redefiniranja tema i sadržaja suvremenog umjetničkog diskursa. Iskustvo međunarodnog rada, stvaranja i umjetničke konfrontacije Igor Eškinja promišlja i u lokalnom kontekstu, a poseban trud ulaže u mogućnosti ugrađivanja spomenutih iskustava u nastavni i mentorski rada sa studentima.
KATEGORIJA 5 – ŽIVOTNO DJELO
red. prof. dr. sc. Jasna Krstović, Učiteljski fakultet u Sveučilišta Rijeci
Jasna Krstović znanstveni stupanj magistrice znanosti stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat je obranila 22. srpnja 1992. na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Cijeli svoj radni vijek provela je na Sveučilištu u Rijeci i to od prvog zapošljavanja 1974. na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji, do danas na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Znanstvenu karijeru gradila je sustavno od asistentice (1974.), do redovite profesorice u trajnom zvanju u znanstvenom području društvenih znanosti, polju pedagogije (2010.).
Uže znanstveno područje bavljenja Jasne Krstović uključuje rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a svojim je znanstveno-istraživačkim radom i rezultatima ne samo doprinijela unapređenju specifičnog polja društvenih znanosti, već i uopće podigla praktičnu razinu odgoja i obrazovanja kod nas. Tijekom svoje akademske karijere Jasna Krstović je uspješno vodila studente, magistrande i doktorande u stjecanju njihovih stručnih i znanstvenih zvanja, a svoju je nastavnu djelatnost kontinuirano usavršavala i unaprjeđivala novim spoznajama te rezultatima provedenih istraživanja. Uvela je niz novih studijskih programa, a posebno je važna njena uloga u izradi nove koncepcije diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Osim znanstvenog, stručnog i nastavnog rada, karijeru dr. sc. Krstović obilježilo je njeno aktivno sudjelovanje u upravljačkim strukturama na svim institucijama na kojima je radila. U nekoliko je navrata obnašala prodekansku funkciju (na Pedagoškom, Filozofskom i Učiteljskom fakultetu), a u dva navrata bila je dekanica (Visoka učiteljska škola od 1998. – 2004. i Učiteljski fakultet od 2010. -2016.); tijekom kojeg je navedenu instituciju učinila prepoznatljivom znanstveno-nastavnom institucijom koja je prva u Republici Hrvatskoj započela s izvođenjem sveučilišnog diplomskog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Važno je istaknuti i zapažen javni angažman dobitnice u nacionalnim tijelima kao i pripadajuće funkcije koje je u tom razdoblju obnašala. Od 2012. do 2016. godine je bila prva predsjednica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, krovnog tijela u kreiranju predtercijarnih obrazovnih politika. Tijekom njezina mandata navedeno je tijelo djelovalo na području obrazovnih politika predlažući, komentirajući i usmjeravajući tijek njihova razvoja, ostvarujući važan trag na nacionalnom sustavu odgoja i obrazovanja. Ujedno treba istaknuti ulogu dr. sc. Krstović u Udruzi ”Univesitas” u kojoj je članica, jedna od osnivačica, te predsjednica Upravnog odbora u tri mandata. Svojim aktivnim zalaganjem za razvoj Udruge, predlaganje aktivnosti kao i kreiranjem smjera razvoja u svojstva predsjednice Upravnog odbora kandidatkinja je snažno doprinijela prepoznatljivosti i osnaživanju Udruge u akademskoj zajednici. Zaključno treba istaknuti da je red. prof. dr. sc. Jasna Krstović tijekom svoje karijere uspješno povezivala (i još uvijek povezuje) svoju znanstvenu i nastavnu, te javnu djelatnost, te se može smatrati primjerom uspješnog objedinjavanja sve tri temeljne akademske uloge, prenoseći ih nesebično na brojne generacije studenata, mladih kolega i suradnika.
