135. obljetnica otvorenja riječke kazališne zgrade obilježit će se izvedbom dviju opera u jednom danu: „Aida“ i „Nikola Šubić Zrinjski”.
Kada je 3. listopada 1885. otvoreno je impozantno kazališno zdanje – Općinsko kazalište / Teatro comunale arhitekata Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera, današnji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, bio je to jedan od važnijih i sjajnijih datuma gradske povijesti.
Osim što predstavlja biser arhitekture toga vremena, uz riječku su kazališnu zgradu vezana i nova tehnička dostignuća toga doba: u njoj je zasvjetlila prva elektirična žarulja i uveden prvi telefon u gradu. Svečani dan 1885. uveličale su i raskošne Verdijeva „Aida” i Ponchiellijeva „Gioconda”.
Danas, 135 godina kasnije, u HNK Ivana pl. Zajca odlučili su obljetnicu obilježiti poduhvatom ujedno sličnim i znakovito različitim. U jednome danu bit će izvedene dvije opere, kao i tada, ali jedna od njih neće biti talijanska nego hrvatska opera, pa će uz „Aidu“ biti izveden „Nikola Šubić Zrinjski”.
Zajčev „Nikola Šubić Zrinjski“ u podne
Zacijelo najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo rođenog Riječanina Ivana pl. Zajca, čije ime od 1953. nosi riječko Kazalište, praizvedeno je, pod dirigentskim vodstvom skladatelja, još 4. studenoga 1876. u Zagrebu u tadašnjem Narodnom zemaljskom kazalištu, devet godina prije otvorenja zgrade riječkog Kazališta.
Morala su proći duga desetljeća prije negoli se „Zrinjski“ pojavio u riječkom Kazalištu: 2. studenoga 1946., u tadašnjem Narodnom kazalištu, kao prva predstava tek osnovane Opere, pod dirigentskim vodstvom velikog maestra Borisa Papandopula.
„Zrinjski” u režiji Dore Ruždjak Podolski, koji će biti izveden u subotu 3. listopada 2020. u 12 sati, podijelio je publiku u vrijeme premijere, a njegova je aktualnost sada posebno naglašena zbog smještanja u distopijski prostor gdje su zboristi znanstvenici koji u laboratoriju pokušavaju pronaći formulu spasa za naciju što anticipira upravo globalnu situaciju u kojoj se nalazimo.
Zahvaljujući zamisli maestra Igora Vlajnića, koji će dirigirati izvedbom, opera će ipak biti izvedena s glazbenicima u orkestralnoj rupi uz preporučeni razmak jer će sastav orkestra biti upravo onakav kakav je bio i prigodom davne zagrebačke praizvedbe, s 30-ak glazbenika.
U glavnim će ulogama nastupiti četverolist riječkih opernih prvakinja i prvaka, Robert Kolar u naslovnoj ulozi, Kristina Kolar kao Eva Zrinjski, Anamarija Knego kao Jelena i Aljaž Farasin u ulozi Lovre Juranića. Oni su sudjelovali i u snimanju nedavno objavljenog i u Rijeci predstavljenog diskografskog izdanja „Zrinjskog“ za poznatu međunarodnu kuću CPO. A uz njih će nastupiti Luka Ortar, Marko Fortunato, Ivan Šimatović, Dario Bercich, Krešimir Škunca, Darko Matijašević, Saša Matovina i Martin Marić.
U predstavi čiju scenografiju potpisuje Stefano Katunar, kostimografiju Manuela Paladin Šabanović, a svjetlo Elvis Butković, sudjeluju Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor te Balet HNK Ivana pl. Zajca.
Verdijeva „Aida“ navečer u 20 sati
Nakon „Zrinjskog“ u podne, jubilej će biti obilježen i glasovitom Verdijevom „Aidom“ s početkom u 20 sati.
Međutim, budući orkestralni glazbenici zbog svog broja ne mogu biti na preporučenom razmaku, bit će smješteni na pozornici, a opera će biti izvedena koncertno odnosno poluscenski. Bit će to ujedno dobrotvorna izvedba čiji je prihod namijenjen studentima novopokrenutog Opernog studija „Giorgio Surian“, zbog čega su svi uzvanici koji inače protokolarno dobivaju ulaznice pozvani da ih ovoga puta kupe. I svi gostujući solisti nastupit će „pro bono“, odnosno svoje honorare donirati za rad Opernog studija.
Prvi put u ulozi Aide Riječanima će se predstaviti slavna njemačka sopranistica svjetskih opernih scena, Maida Hundeling. U ulozi Radamesa debitirat će nova riječka operna zvijezda Domagoj Dorotić, Amneris će biti uvijek nezaboravna nacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović, a Amonasro nacionalni operni prvak Giorgio Surian.
Ostale uloge pjevat će Slavko Sekulić, Luka Ortar, Vanja Zelčić i Marko Fortunato.
Izvedbom će ravnati novi kućni dirigent (Kapellmeister), mladi, ali već međunarodno afirmirani Valentin Egel, dobitnik Nagrade „Lovro pl. Matačić“, kojeg su glazbeni kritičari ocijenili kao dirigenta „posebne snage i bujne interpretacije“ koji glazbu donosi „emotivno, snažno, živo“ te umije „probuditi emocije u publici”.
