NAJVIŠE NA ZAPADU

U Gorskom kotaru zabilježeno preko 40 slučajeva mišje groznice

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Mišja groznica pojavila se u tijekom proljeća u nekim dijelovima Hrvatske, a u Gorskom kotaru je do sada potvrđeno oko 40 slučajeva, najviše na njegovom zapadnom dijelu, doznaje se danas iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Po riječima voditeljice ispostave tog zavoda u Delnicama, epidemiologinje Marinke Kovačević, manji dio oboljelih je hospitaliziran, a većina se liječila ili se liječi ambulantno.

Najviše oboljelih je iz zapadnog dijela Gorskog kotara – Čabra, Fužina, Delnica, Mrkoplja.

Govoreći o ovogodišnjoj pojavi mišje groznice, kazala je da je povećan broj poljskih miševa, koji prenose tu virusnu bolest, vjerojatno radi blage zime i dosta hrane, pa je tako povećana i mogućnost zaraze kod ljudi.

Miševi u izlučevinama nose virus, a ljudi u proljeće više borave u šumi, profesionalno ili radi rekreacije, ili, pak, čiste spremišta i drvarnice u kojima su miševi boravili.

Tražeći hranu, miševi dolaze u blizinu ljudi i naselja, pa je važno ne ostavljati hranu ili ostatke hrane na mjestima na kojim bi im mogli biti dostupni.

Tijekom boravka u prirodi i na otvorenom potreban je oprez, a virus se, osim udisanjem, može prenijeti i neopranim rukama, pa potrebno prati ruke, ne dirati usta i oči.

Također, treba izbjegavati ležanje na tlu, a pri čišćenju spremišta ili drvarnica preporuča se koristiti maske i rukavice.

Po riječima Marinke Kovačević, među simpromima mišje groznice su povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica, glavobolja, bolovi u slabinskom predjelu, odnosno u predjelu bubrega.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.

Bolest uzrokuju hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, u Aziji, od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežito u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka (HINA)

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views