U srijedu 25. lipnja bit će održana prva od četiri arhitektonske šetnje u suradnji s MMSU-om Rijeka
Vodič Velid Đekić sudionike tematske šetnje „Riječki vodeni svijet“ dočekat će u 19 sati na početnoj točki, kod slavine na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske
Sudjelovanje je besplatno, uz obaveznu raniju prijavu putem obrasca (https://forms.gle/yyY1UyygvDGLRpHS6) ili blagajne HNK Ivana pl. Zajca (blagajna@hnk-zajc.hr).
„Koliko je voda važna Rijeci i njenim građanima, sve na neki način govori ime grada. Riječani su vodom privilegirani, imaju je u izobilju i iznimno je kvalitetna. Doduše, stara je istina da naši ljudi obično ne znaju dovoljno cijeniti ono što imaju, sve im se nekako podrazumijeva, što nije uvijek dobro. Nadam se kako će šetnje poput ove pomoći da se u tomu nešto promijeni. Današnji svijet crpni snagu iz naftnih izvora, a ovaj koji je pred nama činit će to iz izvora vode, što za nas može biti veliki plus. Voda je izvanredno riječko blago. Ne računajući Rječinu koja hita gradskim središtem, na teritoriju grada je i 30-ak drugih vodenih tokova, dio njih nikad ne presuši“, najavljuje Velid Đekić, vrstan poznavatelj i neumorni istraživač riječke baštine.
Potom dodaje:
„A šetnja, ona je zamišljena kao opušteno kretanje od točke do točke u gradskom središtu, uz stanke na svakoj od njih, gdje bismo o svakoj kazali zašto je važna ili zanimljiva. Krećemo od slavine na Korzu, završavamo šetnju na kraju Vodovodne ulice, čije ime signalizira da vodi prema gradskom izvorištu. To je posebna, nadzirana zona, u kojoj se nalazi velik, nepresušan, hladan Zvir pod staklenom kupolom.
Može li i drukčije? Da. Takav scenarij je samo jedna od mogućih varijanti. Definirala ga je pobliža prostorna povezanost njegovih točaka i mogućnost da šetnja stane u dvosatni okvir, vodeći računa od hodačkoj kondiciji sugrađana. Scenarij nije jednostavno osmisliti zbog činjenice da je uistinu mnogo vrijednih „vodenih“ točaka na području grada, a odjednom je nemoguće uključiti sve. Uvijek je na djelu izbor iz šire priče. No, to je jedna od onih tipično riječkih slatkih dilema i neka takvih bude što više.“, zaključuje Đekić.
