Utrošeno 100 tisuća kuna, a orla još nema.
Na Aktualnom satu posljednje, 18. sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke gradski vijećnik Liste Ri-AM Predrag Miletić ponovno je podsjetio na pitanje povratka skulpture riječkog orla na Gradsku uru. Kazao je kako je u Proračunu za 2015. godinu amandman njihova kluba vijećnika za postavljanje skulpture riječkog orla na Gradsku uru bio odbijen, pa ga je zanimalo ima li gradonačelnik namjeru u rebalansu osigurati sredstva za postavljanje orla.
Gradonačelnik Vojko Obersnel očito je to pitanje i očekivao, pa se za njega i pripremio donijevši model orla kojeg je stavio na stol ispred vijećnika. Kazao je kako je rebalans u izradi, i trenutno ne zna hoće li u njemu biti mjesta za trošak postavljanja skulpture. Odbio je sve tvrdnje da Gradska uprava ništa ne radi po tom pitanju.
Konzervatorska studija
„Prije četiri-pet godina krenulo se s izradom konzervatorske studije u kojoj smo tražili konzervatorske uvjete. Tražili smo i provjeru statike od stručnjaka s Građevinskog fakulteta. Bez definirane veličine statue i njene izračunate težine se ne može napraviti kompletan elaborat. S druge strane, bile su čak dvije statue, a za nijednu nemamo povijesnih dokumenata kako su te statue izgledale, jer ni od jedne nema nacrta, niti ostataka. Stoga smo naručili konzervatorski elaborat koji je definirao izgled statue orla, nakon čega je Akademija primijenjenih umjetnosti izradila prijedlog te skulpture“, odgovorio je gradonačelnik na pitanje pokazavši model skulpture vijećnicima.
Dodao je kako je u sve navedeno do sada utrošeno oko 100.000,00 kuna, i zaključio kako je sigurno da će se statua orla naći na Gradskom tornju – sredstva za to će se predvidjeti, kazao je, ako ne kroz rebalans, onda sigurno kroz proračun za iduću godinu.
Što Vi mislite o postavljanju orla
[yop_poll id=”3″]
“Ptica” nije sačuvana
Umanjeni model dvoglavog orla visine oko 50-ak centimetara trenutno se nalazi u prostorijama Grada Rijeke. Podsjetimo, dvoglavi orao u svojoj „punoj veličini“, prema dostupnim povijesnim podacima, težio je oko dvije tone, bio je visok oko dva metra, dok mu je raspon krila bio tri metra. Postavljen je na gradski toranj 1906. godine, a skinut 1945. Uklonjena verzija »ptice« nije sačuvana.
Grad Rijeka još je krajem 2009. godine zatražio mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci o mogućnosti ponovnog postavljanja povijesne skulpture dvoglavog orla na kupolu riječke Gradske ure. Konzervatorski odjel dao je svoju suglasnost, ali i zatražio povijesno istraživanje o originalnoj skulpturi kako bi se ispitala mogućnost njezinog postavljanja. Kako bi ovaj proces tekao što brže, godinama su se najviše zalagali Lista za Rijeku i PGS, koji su željeli povratak riječkog orla na gradsku uru „po ubrzanom postupku“, smatrajući da se će se time „ispraviti stara povijesna nepravda prema riječkom orlu“.
Inicijativa iz 1999. godine
Vijećnik Liste Ri Predrag Miletić ističe da je PGS pokrenuo ovu inicijativu još 1999. godine, a obnovila ju je Lista za Rijeku 2006. godine. Dodaje da su riječkog orla prvo „rezali“ fašisti 1920.-ih godina, a potom ga je komunistička vlast nakon 1945. godine skinula s gradske ure, s obrazloženjem kako je riječ o „nenarodnom simbolu“. Miletić smatra da se u „današnjoj demokratskoj i proeuropskoj Rijeci mora napokon ispraviti tu nepravdu i gradskoj uri vratiti originalan izgled s riječkim povijesnim simbolima“.
Gradsko vijeće Rijeke usvojilo odluke o vraćanju riječkih povijesnih simbola još 1998. godine, no sve nije do kraja, eto, ispoštovano do danas. Otada pa sve do danas traju brojne rasprave po ovom pitanju kako među stručnjacima/povjesničarima, tako i u najširoj javnosti koja se podosta polarizirala oko ovog pitanje – dok su jedni za povratak dvoglavog orla na gradsku uru pod svkau cijenu, jer je rijče o „povijesnom simbolu Grada Rijeke“, drugi ga se odriču jer je darovan od strane cara Leopolda I. (1640. – 1705.) koji je dao smaknuti Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana.
Evo što riječki povjesničar i osnivač Fluminensie-riječke internetske enciklopedije Goran Moravček piše o tome:
„Karlo VI. (III.) (1685.-1740.) Habsburški, rimsko-njemački te hrvatsko-ugarski kralj, stigao je u Rijeku 15. rujna 1728. godine. Značaj toga događaja bio je izuzetan, o čemu svjedoči i reljef s njegovim poprsjem uz cara Leopolda I. (1640. – 1705.) postavljen iznad prolaza Gradske ure.
Prisjetimo se, Leopold I. odobrio je gradu 6. lipnja 1659. godine grb dvoglavog orla s obje glave okrenute na istu stranu. Orao kandžama drži posudu iz koje teče voda, a ispod je napisano INDEFICIENTER (u značenju «nepresušivo»). Leopold I. poznat je u hrvatskoj nacionalnoj povijesti i po tome što je nakon zrinsko-frankopanske urote 1671. godine dao smaknuti Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, čime su se ugasile loze tih dviju velikaških obitelji, a njihova imanja zaplijenjena.
Car Leopold I. izdao je 6. lipnja 1659. godine povelju kojom odobrava riječki grb s prikazom dvoglavog orla s obje glave krenute nalijevo. Orao s jednom nogom stoji na stijeni, a s drugom na posudi iz koje izvire voda, dok u podnožju na vrpci piše geslo INDEFICIENTER, u značenju “nepresušno”.
Kapetansko vijeće je 1. srpnja 1784. odlučilo da se na Gradski toranj postavi lukovičasta kupola, a kuglu i križ koji su krasili stari krov, zamijenila je skulptura jednoglavog orla što ga je izradio Ludovico Ruppani. Godine 1890. skulptura je uklonjena tijekom obnove Gradskog tornja i predana Gradskom muzeju, a nova s dvoglavim orlom je postavljena 1906. Bila je iskovana u ljevaonici Mattea Skulla (izradio je skulpturu Giovanni Legan što ju je zamislio mletački skulptor Vittorio de Marco. Brončana skulptura bila je visoka 2,2 metra s rasponom krila tri metra i teška dvije tone. Statuta je bila predstavljena na Dan sv. Vida 15. lipnja 1906.
Slikar Giovanni Butcovich je tim povodom načinio sliku “Fiume Indeficienter” koja je danas nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci. Dva D’Annunzijeva ardita su dekapitirali skulpturu 4. studenoga 1919. s obrazloženjem da je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi rimski. Skulptura je po drugi put skinuta s Gradskog tornja 1949. Rijeka je bila bez grba i zastave do 1967. godine.
