Prošlo je deset godina otkad ga je Crkva “ušutkala”. Zabranila mu tada sve masovnije duhovne seminare, ugasila Betaniju na Lošinju i smjestila ga u Dom za stare i nemoćne svećenike na Krku
Na njegove propovjedi hrlile su tisuće. Klicali su mu i pljeskali. Kao da je pop zvijezda, a ne svećenik. A onda je to Crkvi bilo previše pa su mu zabranili duhovne obnove i smjestili ga na rodni otok.
Velečasni Zlatko Sudac, karizmatik sa stigmama na rukama, na popisu je svećnika Krčke biskupije, ali bez župe i adrese, izvještava Marijana Ćikić za RTL Potragu.
No, zapuhali su neki novi vjetrovi jer ponovno održava duhovne obnove, a njegov biskup Ivica Petenjak nam je rekao kako bi volio da je prisutan i više.
“Pokaži svojim bližnjim čak i kad ti je teško karakter autentične radosti koja izvire iz intimnosti srca pročišćenog kušnjom i koji nose pečat apsolutne garancije Boga.”
Njegov glas ponovno dopire do vjernika. Prošlo je deset godina otkad ga je Crkva, recimo to tako – ušutkala. Zabranila mu tada sve masovnije duhovne seminare, ugasila Betaniju na Lošinju i smjestila ga u Dom za stare i nemoćne svećenike na Krku.
“Nastavi se smiješiti iz dana u dan. A navečer baci se pred podnožje križa za uvijek novu snagu novoga osmijeha.”
Jedni kažu, postao je jači od same Crkve. Drugi tvrde, on je čovjek s dijagnozom. Što god bila istina, Zlatko Sudac, nekako ispod radara ponovno održava seminare duhovne obnove. Nekoliko puta na godinu u ovom hotelu u Malinskoj.
Propovijeda ovdje izvan sezone, dok se domaći ubrzano pripremaju za prve goste.
“Jedanput davno sam prolazio kraj crkve kada je držao duhovnu obnovu u Omišlju. Izgledalo je kao da propovjeda poput Martina Luthera Kinga s puno strasti, ali mislim da je to samo snaga govorništva. Ne vjerujem da je neki dar od Boga, više talent”, kazao je Ivan Leko, Omišalj.
“Na njegovim predavanjima nažalost nisam bila međutim koliko sam čula od prijateljica one su oduševljene”, rekla je Andrina Parlov, Rijeka.
Po pomoć u hotel u Malinskoj tijekom vikenda stigne oko 500 vjernika. Znatno manje od nekoliko tisuća koje bi se tiskale u redovima za prijašnjih vremena. Navala više nije kao prije.
Mišljenja su različita ali pred naše kamere nisu htjeli stati i podijeliti svoja iskustva. Teško je nakon ovoga povjerovati da je sve ovo slučajno. Pokušali smo razgovarati s gospođom koja na klupici čita Sveto pismo. Oko vrata joj je visila akreditacija polaznice seminara. Na naše pitanje je li polaznica seminara, nije htjela odgovoriti.
Kažu nam domaći, na Sučeve duhovne obnove dolazi jako puno Amerikanaca. Bili smo sigurni da će bar oni pokazati malo dobre volje i nama, pa tako i vama reći što se to događa iza zatvorenih vrata hotelske dvorane. Nažalost nismo imali sreće, nitko od polaznika nije htio stati pred naše kamere.
Prema svemu ovome jasno je da su vjernici dobili naputak da s nama ne razgovaraju. Naime, Zlatko Sudac zna da smo ovdje, kontaktirali smo i njemu nekoliko bliskih ljudi, ali čini se da je zavjet šutnje prejak.
Organizatori se danima nisu javljali na telefon ni odgovarali na poruke. Sve oko velečasnog suca i dalje je tajanstveno. Nejasno je zašto ga je Crkva sklonila kao i zašto mu je dopustila da ponovno održava duhovne obnove.
Kad ga je crkva maknula s javne scene, dodijelila mu je svećenika koji bi trebao paziti na njega. Do nedavno je to bio monsinjor Antun Toljanić.
“Do velečasnog Zlatka vam nije tako lako doći. Ja vam nažalost ne mogu o njemu ništa reći, mi smo nekada zajedno radili i to je sve što vam mogu reći”, kazao je mons. Antun Toljanić, svećenik.
Zašto ga je morao paziti, ne smije reći. A oko Suca je puno neodgovorenih pitanja. Priča se da su Crkvi smetali njegovi radikalni politički stavovi. Navodno im je smetao i njegov status pop zvijezde, pretjerano uređivanje kose, obrva, luksuzna odjeća. Sve više poznatih davalo mu je bezrezervnu podršku. Previše je odskočio iz crkvenih kalupa. No javno, nitko blizak njemu to ne želi ili ne smije potvrditi.
Nema odgovora ni što Crkva misli o njegovim stigmama. Na čelu mu je i dalje križ, a oko zapešća još nosi poveze. Daleke 2009. pozvan je u Vatikan na ponovljeno ispitivanje stigmi i ostalih čuda koja su mu pripisivali, no ti rezultati nikada nisu objavljeni. Sve je ostalo na tome da je stigma u obliku križa na njegovu čelu znanosti neobjašnjiva.
“Kada kažem križ, ne mislim na ovo. Mislim na zadovoljstvo u muci, u trudu, u znoju kada čovjek nešto stvara”, rekao je vlč. Zlatko Sudac, svećenik, 2.3.2011.
Ovo je jedna od rijetkih izjava Zlatka Sudca u javnosti proteklih godina. Kad su mu zabranili duhovne obnove po Hrvatskoj, održavao ih je po dijaspori. Uglavnom Americi i Njemačkoj. Posljednje javno pojavljivanje bilo je u zagrebačkoj Dubravi kad je došao vidjeti tijelo Leopolda Mandića.
“Kad se čovjek do kraja da Bogu tada ne može nitk, ne može crv smrti, ne može grobni humak, ne može trulež biti, zadnje uskrsnuce se već sada da osjetiti u snazi čovjeka koji se sav predaje Bogu”, kazao je vlč. Zlatko Sudac, 16.4.2016.
U život ga je 2013. vratio biskup Jezerinac pod čijom je paskom držao obnove braniteljima, ali strogo zatvorene za javnost. Dvije godine kasnije Krčka biskupija dobila je novog biskupa Ivicu Petanjka koji mu je dopustio održavanje seminara i ostalim vjernicima.
“Svi smo mi karizmatici i biti novinar je karizma i biti svećenik je karizma i biti domaćica i kuharica je karizma. Vidjet ćemo kad budemo razgovarali što ćemo s njegovom karizmom”, rekao je mons. Ivica Petanjak, krčki biskup, 5.4.2015.
No, i dalje Sudac ne pripada nigdje. Na popisu svih krčkih svećenika jedino on nema ni župe ni adrese ni broja. Ne zna se gdje živi i što radi kad ne održava seminare. Ali, u Malinsku je, kažu domaći, uvijek dobrodošao.
“Ja ne gledam njegovu kosu, ni njegov brk ni njegove oči, nego da li sam nešto našala u tome što je on propovijedao”, kazala je Andrina Parlov, Rijeka.
“On je svoj, nek radi što misli da treba. Ne znam samo da li je onaj križ botoksirao ili…”, rekao je Ivan Leko, Omišalj.
Ne bune se ni u turističkoj zajednici. Taj jedan vikend na mjesec, ipak malo popuni blagajnu.
“S obzirom da se radi o vansezonskim terminima sigurno je dobro da su hotelski kapaciteti, ne samo hotelski nego i privatni smještaji da budu popunjeni”, kazao je Daniel Manzoni, direktor Turističke zajednice općine Malinska.
Ugostitelji su ipak podijeljena mišljenja. Kažu, hodočasnici radije piju nego jedu.
Razgovarao je s njima Ante. Vozač autobusa iz Slavonskog Broda kojem je ovo već treća tura hodočasnika koje je dovezao ovdje. Iskoristio je priliku i poslušao propovijed.
“Oni usput recimo svjedoče što je tko doživio. Ja sam bio prošle godine prvi put, pa sam nakon nekog vremena otišao i drugi put… Pa ne znam nisam se nešto baš našao u tome”, kazao je Ante Bubalo, vozač autobusa.
Uz već godinama vjerne Maju Blagdan i Ivana Puljića, doznajemo ovaj im se vikend pridružio i jedan od braće iz nekad slavnog benda Kelly Family. Paddy Kelly Boga je otkrio u Međugorju, a sa Zlatkom Sucem povremeno zasvira na obnovama.
Nakon seminara hodočasnici su krenuli prema autobusima. Možda su nakon cijelog dana slušanja Božje riječi ublažili retoriku i odlučili podijeliti s nama mir koji su pronašli. Ali opet nisamo bili te sreće, nitko nije želio podijeliti svoja iskustva.
Poput hodočasnika pričljivija nije ni Sučeva rodbina ni prijatelji. Sumještani ga pak rijetko viđaju, a nije bio ni na obiteljskoj svečanosti na koju su došli čak i šefica države te krčki biskup.
Predsjednica Republike nije na Krk došla na duhovnu obnovu. U Vrbniku, rodnom mjestu Zlatka Suca, bila je na krštenju Sučeve nećakinje. Njegova sestra Katarina i suprug Franjo Toljanić tog su vikenda krstili 12. dijete.
“Na žalost Zlatko danas ima puno obaveze, drži seminar, možda nam se nešto kasnije pridruži”, rekao je Franjo Toljanić, šogor Zlatka Suca.
Sučevu nećakinju krstio je biskup koji mu je i dopustio ponovno održavanje duhovnih obnova. Na mailove i upite o Sucu nije nam odgovarao. Pred mikrofonom je pak birao riječi, kao da se pomalo boji da ne kaže previše.
“Ponovo je počeo s obnovama. Svako malo dodje u našu biskupiju. Volio mi da bude i više prisutan. Ljudi ga ja jako vole…”, kazao je mons. Ivica Petanjak, krčki biskup.
Novi vrbnički župnik također pazi što će reći. Blisko je surađivao s njim, bio je ravnatelj Betanije na Lošinju kad je Sudac ondje držao obnove.
“Zlatko je jako posebna osoba. A sada je razlika tko i što traži, posrijedi je pitanje kako ga netko prihvaća kao čovjeka od duhovnosti, netko ga drugačije shvaća i zbog toga je uvijek nešto posrijedi i o tome ovisi kako ga netko doživljava”, kazao je mons. Ivan Brnić, župnik Župe Uznesenja B. D. Marije Vrbnik.
A domaći, s njima je već druga priča. Malo su rječitiji od svećenika, ali svejedno, i kod njih je prisutna prilična rezerva. Sve to što se oko njega kasnije događalo, nekadašnjim sumještanima kao da baš i nije sjelo.
U posljednje vrijeme, kažu, velečasnog Suca rijetko viđaju. Potvrđuje to i njegov razrednik iz osnovne škole. Ujedno i susjed, živi tek dvije kuće dalje od one u kojoj je odrastao Zlatko Sudac. Ovdje sad žive njegovi roditelji, sestra, šogor i svih 12-ero nećaka.
“Već ga dosta dugo nismo vidjeli. Zadnji put smo ga vidjeli prije tri godine”, rekao je Franjo Braut, razrednik Zlatka Suca.
Kaže, ni po čemu se kao dijete nije isticao. Bio je vrlo dobar učenik, ali nije pokazivao nikakve naznake da bi mogao postati svećenik.
Tada nije odskakao. Možda ne bi ni sad da na sebi nema svetu halju. Svakako je jedan od najpoznatijih hrvatskih svećenika. Za odgovor na pitanje hoće li ostati upamćen kao karizmatik i hodajući svetac ili pop zvijezda, ipak će morati proći još koje desetljeće. Baš kao i za većinu nas, jednom kad nas ne bude, drugi će ocijeniti koliko smo vrijedili, izvještava Marijana Ćikić za RTL Potragu.
