Zgrada nekadašnjeg skladišta Exportdrva na Delti, uz Mrtvi kanal, bit će iznajmljena Gradu Rijeci za potrebe odvijanja programa Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine, potvrđeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
U sklopu programa koji će obuhvaćati cijeli niz značajnih izložbi i drugih događanja, bit će izgrađen i superatraktivni zip line, dug dva kilometra, od Trsata do Exportdrva, potvrdio je riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar.
“Grad Rijeka podnio je zahtjev za dodjelom koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra, a u svrhu odvijanja programa Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. Dio pomorskog dobra na kojem se koncesija traži predstavlja dio luke Rijeka predio Delta. Program Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. obuhvaća produkciju i izvedbu kulturnih, umjetničkih i zabavnih programa i događanja vezanih uz projekt Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture i njegovog dugotrajnog nasljeđa, organiziranja kongresa, nacionalnih i međunarodnih skupova te festivala i promotivnih događanja, organiziranja edukativnih i obrazovnih programa za djecu i mladež te postavljanje i korištenje dolazne stanice za zipline Rijeka”, poručili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz napomenu kako je, s obzirom na značenje ovog programa, kako za Grad Rijeku tako i za cijelu Hrvatsku, Ministarstvo već predložilo Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o davanju tražene koncesije Gradu Rijeci.
Riječki »ministar kulture« Ivan Šarar o budućoj namjeni zgrade, kao i o tome zašto je za program EPK 2020 odabrana baš ta zgrada, za Novi list je rekao sljedeće:
“Riječ je lučkom skladištu koje je s vremenom izgubilo svoju prvotnu namjenu budući da su se izmijenili uvjeti i način rada odnosno poslovanja u luci. Također, riječ je o prostoru u središtu grada koji se do sad u više navrata pokazao idealnim za razna zabavna i kulturna događanja pa je tako korištenje tog prostora za potrebe programa Europske prijestolnice kulture logičan izbor”, kazao je Šarar dodajući kako su eventualni radovi na samoj zgradi pod ingerencijom Lučke uprave i Ministarstva mora kao vlasnika, odnosno tijela koja upravljaju lučkim područjem.
EPK atrakcija
Šarar najavljuje i da će, ukoliko koncesijski ugovor između Vlade i Grada Rijeke bude doista potpisan, biti izgrađen i zip line sa završnom stanicom u prostoru zgrade Exportdrva, što će zasigurno među Riječanima i posjetiteljima grada biti jedna od najvećih atrakcija ne samo tijekom EPK nego i u godinama nakon toga.
Projekt zip linea s Trsata, kroz kanjon Rječine, do zgrade Exportdrva, definitivno se izdvaja među projektima programskog pravca Slatko i slano, a začetnik ove ideje je riječki poduzetnik Eris Marotti koji već ima iskustva s postavljanjem zip linea u Hrvatskoj, a koji je riječku vožnju na žici osmislio na način da start bude na Trsatu, odakle bi spuštanje, pri prosječnoj brzini od oko 50 kilometara na sat, vodilo prema Katarini, a od Katarine zip line bi se, dijelom kroz kanjon Rječine i preko središta grada spuštao do zgrade Exportdrva.
(VIDEO) IDEJA OSVOJILA RIJEČANE: Rijeka dobiva zipline od Trsata do Delte?!
Početkom prošle godine, kada je projekt najavljen, Marotti je kazao kako bi za njegovu realizaciju bilo potrebno oko dva milijuna kuna, a vrijeme potrebno za sve radove je procijenio na oko pola godine, tako da bi, u idealnim okolnostima zip line mogao profunkcionirati tijekom idućeg ljeta.
Projekte iz programa Slatko i slano predložio je njegov voditelj, riječki arhitekt Idis Turato, ujedno i kustos izložbe koja će pod istim imenom biti postavljena u Exportdrvu. Turato je pozvao arhitekte da sudjeluju u ralizaciji, a projekt zip linea završio je »u rukama« Mije Roth Čerina i Tončija Čerine koji su ulazno-izlazne stanice zamislili u obliku velikih parazita odnosno nametnika u koje će se ulaziti pri kraju vožnje, u zgradi Exportdrva ili pak kroz rupu u zidu u tubu koja simbolizira unutarnjeg parazita.
Exportdrvo će ugostiti i razne privremene umjetničke instalacije kao što su Šator za urbanog nomada iz programskog pravca Slatko i slano – umjetnička instalacija s kojom hala Exportdrva postaje spavaonica urbanih nomada, zatim Oblomo narodu, autora Saše Sedlačeka, iz programskog pravca Dopolavoro koja se temelji na platformi za vrednovanje lijenosti u doba sve prisutnije automatizacije rada i umjetne inteligencije i Histerične mašine, iz istog programskog pravca, autora Billa Vorna, koja se sastoji se od robotičkih instalacija koje svojim ponašanjem podsjećaju na živa bića, donosi Novi list.
O tome opširnije OVDJE.
