Na riječkoj ribarnici danas uistinu raznolika ponuda, od plave i bijele ribe, do mekušaca, školjaka i rakova, s rasponom cijena od 10 pa do 200 tinjak kuna po kilogramu.
Unatoč bogatoj ponudi gužve među kupcima nije bilo.
Više u VIDEOPRILOGU:
Novinarka: MIRELA HUNČEK
Snimatelj: IVAN BANOVIĆ
Montažer: DORIAN CAR FLAVIANO
“Kupio sam pataraće koje obozavam, sjajna je ponuda. Ja sam inače s Punta, imamo dobru peškariju, no je riječka je veća i ponuda je bolja, i cijene su korektne”, kaže ovaj kupac.
“Srdelu za nonu od cure. Inače sam iz Zagreba, a otkad živim u Rijeci volim kad je marinirana srdela, malo za badnjak..”, dodaje drugi kupac.
“Ovaj 12. mjesec, tu je nekad bilo puno naroda, sada ne… Sve je to dosta propalo u odnosu na nekada. Vjerojatno i trgovački centri igraju ulogu, imaju veliku ponudu svega, a ljudima se ne da dolaziti u grad, autobusi, nemaju di parkirati…”, kaže prodavačica ribe Gordana Filipović.
Za koji dan na hrvatskim ribarnicama neće biti ni domaće sitne plave ribe, inćuna i srdela koji su najviše konzumiraju. Na Badnjak počinje lovostaj na sitnu plavu ribu.
“To je redovita zabrana do 16. siječnja u ponoć, a nakon toga od 16. veljače opet do 28.veljače. Znači, praktički cijeli prvi i drugi mjesec neće biti plave ribe”, objašnjava Robert Momić, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.
“To znači da ćemo se odmoriti, da se ta riba obnovi, valjda tako mora biti”, kaže prodavačica ribe Gordana Filipović.
“Koće rade, uvijek ima bijele ribe, jedino što dolazi uvozna srdela iz Slovenije, ali je isto iz Jadranskog mora, jedino je malo skuplja jer oni svoju ribicu cijene – za razliku od nas.”, dodaje prodavačica ribe Irena Hodžić.
Privremena obustava izlova sitne plave ribe godina ipak je donijela dosta dobra, kako u pogledu obnove ribljeg fonda tako i u pogledu cijena, smatraju u Cehu za ribarstvo.
Unatrag nekoliko godina u Hrvatskoj se tijekom godine provode dva lovostaja, radni broj dana plivaričarima ograničen je na 180 godišnje, a ulov limitiran na 100 tona mjesečno.
“Moram kazati da ribari u cijelosti dobivaju naknadu, njihovi djelatnici i sama plovila.”, objašnjava Robert Momić, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.
Ulov sitne plave ribe, koji je najstabilniji segment hrvatskog ribarstva, količinski je najveći na Sjevernom Jadranu, a 50-ak brodica iz Istarske i Primorsko-goranske županije sa svojim ribarima uskoro odlaze na privremeni odmor.
