Glavne teme konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak u Beču još donedavno trebale su biti približavanje šest zemalja regije Europskoj uniji te prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je žestoko pogodila neke od tih zemalja, imigrantski problem mogao bi se nametnuti kao jedna od ključnih tema. Konferencija je dio Berlinskog procesa koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel u cilju poticanja europskih integracija šest zemalja zapadnog Balkana.
Na konferenciji se očekuje svih šest zapadnobalkanskih premijera – albanski Edi Rama, srbijanski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.
Suorganizatori su Merkel i austrijski kancelar Werner Faymann, a na skupu će sudjelovati i talijanski šef vlade Matteo Renzi. Europsku uniju će zastupati šefica diplomacije Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn, prenosi Hina.
Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar, što će biti njihovo prvo sudjelovanje na istom sastanku nakon izbijanja arbitražne afere.
Iako se na summitu očekuju razgovori o prometnoj infrastrukturi i povezanosti, razgovori o problemu nezaposlenosti mladih, te potpisivanje nekih sporazuma – poput onog o kulturnoj suradnji između Austrije i Kosova, izbjeglička kriza mogla bi zasjeniti ostale teme.
Uoči bečkog sastanka kancelarka Merkel sastala se u ponedjeljak s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Berlinu kako bi dali novi francusko-njemački poticaj europskom odgovoru na izbjegličku krizu. Oni su zatražili ujednačeni odgovor Europe zbog izvanredne situacije koja će očito potrajati te ravnopravnu podjelu izbjeglica.
Iz Bruxellesa se javljaju pozivi o usuglašavanju popisa sigurnih zemalja u koje bi se vratili azilanti, a otvorio prostor za one kojima zaista prijeti progon. Čini se da izbjeglička kriza ugrožava i schengenski režim.
Samo u subotu je talijanska obalna straža koordinirala spašavanje 4.400 migranata u Sredozemnom moru, dok je od početka godine više od 100.000 migranata iz Afrike, Bliskog Istoka i južne Azije stiglo u talijanske luke. Njemačka očekuje dolazak do 800.000 tražitelja azila u 2015.
Po podacima Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Srbiju je u noći na nedjelju, poslije prolaska kroz Makedoniju, ušlo više od 7.000 ljudi. Očekuje se da će ih uskoro doći još i više, pa Međunarodni Crveni križ sljedećih dana strahuje od “dramatičnog porasta” broja izbjeglica u Srbiji. Dužnosnici Crvenog križa u prihvatnom centru u Preševu, na jugu Srbije, apeliraju da im se uputi pomoć.
Direktor UNHCR-a za Europu Vincent Cochete rekao je da “Grčka i Makedonija trebaju uložiti dodatne napore za rješavanje problema migranata koji ne može nestati preko noći i pogađa cijelu Europu”.
Europska komisija u prvoj je polovici godine dala prijedlog da se uvedu obvezujuće kvote za primanje izbjeglica po zemljama članicama EU-a kako bi se olakšao teret zemljama koje su na udaru masovnog priljeva izbjeglica, poput Italije ili Grčke. Pokazalo se međutim da među zemljama članicama nema suglasnosti o tome pitanju.
Werner Faymann bi želio, prema informacijama iz njegova ureda, ponovno pozvati na uvođenje kvota za pravedniju raspodjelu izbjeglica i na uspostavu jedinstvene politike prema migrantima na razini EU-a.
Uz bilateralne susrete, panel rasprave i druge događaje organizirane u Beču u srijedu i četvrtak na marginama summita, kao zanimljivost je najavljena i nogometna utakmica između “Nogometnog kluba budućih članica EU-a” i “Nogometnog kluba EU-a”.
Za prvi bi, kako stoji u najavi austrijskog ministarstva za europske integracije i vanjske poslove, trebali igrati Edi Rama, Hashim Thaci, Nikola Gruevski i Aleksandar Vučić, a za drugi austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz i slovenski šef vlade Cerar.
