STIŽE REFORMA ZDRAVSTVA

Beroš najavio niz velikih promjena, dio njih će osjetiti i građani na svojim džepovima

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ciljevi reforme su jasno definirani, kazao je Beroš predstavljajući u Saboru paket zdravstvenih zakona ključnih za reformu zdravstva, izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju

Jačanje javnog zdravstva, preventive, rano otkrivanje bolesti, reorganizacija bolničke zaštite, ulaganje u ljudske resurse uz financijsku održivost i pacijenta u središtu glavni su ciljevi reforme zdravstva, izjavio je u srijedu u Saboru ministar zdravstva Vili Beroš.

Ciljevi reforme su jasno definirani, ustvrdio je Beroš predstavljajući paket zdravstvenih zakona ključnih za reformu zdravstva, izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pacijenti će ocjenivati zdravstvene usluge

Naglašavajući kako se posebno stavlja fokus na pacijenta u svakoj situaciji, Beroš je istaknuo kako je na tom tragu predložena obveza svakog zdravstvenog radnika da pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svog radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg radilišta. Uvodi se i mogućnost da pacijent ocijeni zadovoljstvo zdravstvenom uslugom i aktivno sudjeluje u provedbi novih preventivnih zdravstvenih (sistematskih) pregleda.

Fizikalna terapija u primarnoj zaštiti

Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava – u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija.

Sanitetski prijevoz izmješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe kroz “brisanje” županijskih granica, uvode mobilne ljekare i jačaju mobilne ambulante.

Zdravstvena zaštita za studente izvan prebivališta

Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta kroz posebne ordinacije. Uređuje se i rad turističkih ambulanti, naveo je Beroš.

Zakonskim izmjenama predviđen je također jedan dom zdravlja po županiji, uz mogućnost osnivanja podružnica domova zdravlja, kao i administrativno rasterećenje liječnika uz zapošljavanje administratora.

Upravljačka prava općih bolnica prelaze na državu

Reorganizacija bolničkog sustava uključuje novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko – konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.

Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i Klinike, kao i do sada, ostaje u nadležnosti države.

”Glavna ideja novog modela upravljanja je – sinergija, a ne podjela”, naglasio je Beroš.

Regulira se dopunski rad liječnika

Predlaže se reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ili pomoćnika ravnatelja, predstojnika klinike ili zavoda ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti.

Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu, rekao je ministar zdravstva.

Povećanje maksimalnog iznosa participacije

Upravljanje ljudskim potencijalima uključuje osnaživanje mladih liječnika, omogućavanjem zdravstvenim radnicima u javnoj službe da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, najduže do navršenih 68 godina života, umjesto dosadašnjih 65 godina, jednakim bodovanjem koeficijenata specijalista bez obzira jesu li na primarnoj ili na višim razinama zdravstvene zaštite.

Beroš je napomenuo da su izmjene zakona obveza u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u sklopu kojega nam stoji na raspolaganju 2,56 milijardi kuna bespovratnih sredstava.

Državni tajnik Tomislav Dulibić dodao je da se zakonskim izmjenama predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, te za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine usluge. Predloženo je povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna.

Viši prihodovni cenzus za dopunsko osiguranje

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošloga su tjedna izvijestili da se povisuje prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćenu premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a u idućoj godini. Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna. Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune.

Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO. U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce 232,64 kune, prenosi net.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari