NE ŽELE 100 MILIJUNA KUNA

Država ponudila da će im sufinancirati plaće i podmiriti dugove ako se spoje, ali nijedna općina to ne želi

Vlada je već za ovu godinu osigurala 100 milijuna kuna za potpore onima koji se odluče spojiti, no velika većina novca, sudeći prema odazivu, ostat će nepotrošena

Nijedna od 428 općina ne želi spajanje, samo ih se 11 javilo za povezivanje nekih službi, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da vladin plan ukidanja 85 općina ili funkcionalno spajanje njih 171 ne ide unatoč poticajima.

Ministarstvo financija je 8. rujna raspisalo javni poziv za dodjelu pomoći jedinicama lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno ili stvarno spojiti, ali nakon dva i pol mjeseca niti jedna općina nije se odlučila za spajanje, odnosno ukidanje, a od 23 zahtjeva koja su stigla za spajanje funkcija, velika većina njih to je već napravila davno prije ove Vladine reforme.

Otkrili su nam to sami načelnici i gradonačelnici s kojima smo razgovarali, navodi dnevnik.

Osigurali novac za ukidanje 85 općina i spajanje njih 171

Do 21. studenoga, kažu u ministarstvu, za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog službenika javilo se sedam jedinica, za zajednički upravni odjel ili službu četiri, a za zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu njih 12.

Pritom treba uzeti u obzir da se neki zahtjevi udvostručavaju, pa je tako Grad Pazin poslao više zahtjeva, ali i da je ipak riječ o više jedinica jer upravo Pazin ima spojene funkcije sa sedam susjednih općina.

Vlada je već za ovu godinu osigurala 100 milijuna kuna za potpore onima koji se odluče spojiti, no velika većina novca, sudeći prema odazivu, ostat će nepotrošena, a isti je iznos osiguran i u idućoj godini jer je reforma lokalne samouprave dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema tom planu, država planira u četiri godine ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 171.

Sufinanciraju plaću i nude podmirenje dugova, ali…

Za spajanje službenika, primjerice da za više općina radi jedan pročelnik ili jedan komunalni redar, država će pet godina sufinancirati dio plaće po određenoj formuli, ovisno o broju stanovnika, isto tako i broj spojenih poslova, dok za djelovanje zajedničke ustanove ili tvrtke mogu dobiti do pola milijuna kuna za poslovanje i pokrivaju im se troškovi spajanja.

Najviše potpora mogu dobiti za stvarno spajanje, do 7,5 milijuna kuna za investicije, te podmirivanje svih dugova, ali unatoč tome, interesa nema.

Dakle, od 428 općina, samo ih se 11 javilo samo za funkcionalno spajanje, koje su u većini slučajeva već prije obavili, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.

Premalo vremena i različite političke opcije

Prema analizi koju je objavio Ekonomski institut Zagreb, a koju potpisuje bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, navodi se kako bi ova odluka, zbog niza nedorečenosti i pitanja koja se nisu rješavala godinama, mogla ostati mrtvo slovo na papiru, što se pokazalo točnim. Kako se navodi u analizi, spajanje bi moglo čak proizvesti negativne posljedice, primjerice, nova neutemeljena zapošljavanja.

“Može se očekivati da će općine/gradovi potencijalno zainteresirani za povezivanje osnivanjem zajedničkog upravnog odjela ili službe, zbog očekivanih financijskih pomoći, zaposliti upravo maksimalan broj službenika u zajedničkom upravnom odjelu ili službi, bez obzira na to ima li za to ekonomskih i drugih opravdanja”, upozorila je Jurlina Alibegović još u kolovozu.

Podsjetila je da o spajanju pojedinih općina odlučuju općinska vijeća na temelju prethodno pribavljenog mišljenja građana i Skupštine županije na čijem se teritoriju nalaze općine koje se namjeravaju spojiti. Međutim, kako od kraja rujna počinje izuzetno dinamično razdoblje planiranja državnog i proračuna lokalnih jedinica, upozorila je da to općinama i gradovima neće ostaviti dovoljno vremena da provedu savjetovanje s građanima i otvore javnu raspravu o tom pitanju.

Uz dvojbu oko toga hoće li potencijalno zainteresirani imati dovoljno vremena za raspravu/savjetovanje, još je veća neizvjesnost oko iskazivanja interesa za dobrovoljno spajanje u sredinama u kojima izvršna i predstavnička vlast ne pripadaju istim političkim opcijama, napomenula je te upozorila kako je zbog tih razloga velika vjerojatnost da će planiranih 100 milijuna kuna ostati netaknuti te da će se rebalansom preliti u financiranje nekih drugih potreba.

Nema interesa već sedam godina

Iz Hrvatske zajednice općina načelno su bili pozdravili ovaj koncept ističući kako bi on mogao biti “korisna mogućnost naročito za za manje i financijski ovisnije jedinice lokalne samouprave” međutim, u praksi se to nije pokazalo.

Već se dugo govori o prevelikoj teritorijalnoj usitnjenosti i potrebi smanjenja postojeće teritorijalne organizacije Hrvatske, kako u domaćim znanstvenim krugovima tako i na razini europskih institucija. Sve dosadašnje hrvatske vlade osnivale su povjerenstva i donosile smjernice kako bi se ovo područje uredilo.

Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH još od listopada 2015. daje mogućnost dobrovoljnog spajanja općina i gradova koje međusobno graniče međutim, od tada se nije dogodio niti jedan slučaj dobrovoljnog spajanja općina i gradova, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views