Smatra da nam je hrana skupa jer ’20 godina kontinuirano uvjeravamo da nam ne treba proizvodnja ničega i da sve treba prodati strancima’
Gost RTL Direkta bio je Neven Vidaković, ekonomski analitičar, koji je komentirao najnoviji rekored inflacije koja i dalje raste.
Novi inflacijski rekord – 13,2 posto, je li to očekivano?
Ja sam to najavio prije skoro dvije godine, ekonomski klonovi su na moju izjavu da će inflacija biti 6 do 8 posto rekli da je to nemoguće, tako da…
Je li dobar osjećaj da ste bili u pravu?
Ne, ja sam jednom drugom prilikom rekao da ja najviše želim da budem potpuno u krivu jer nakon ovog trenutno smo u fazi krize državnog duga. Događa se da će standard pasti 10% prije ulaska u euro i 10% nakon ulaska. Sve najgore što sam rekao da će se dogoditi, događa se i najsretniji bio da nisam u pravu. Ali nažalost, jesam.
Zašto će nam standard pasti još 10%o nakon ulaska u eurozonu?
To nema veze s eurozonom, nego sa strukturnim problemima koji pogađaju cijelu EU. Ovo nije početak i nije glavni problem koji će se iznjedriti. Glavni problemi bit će što državno financiranje bit će otežano, država neće moći doći do novca i ukupno kreditiranje past će, što znači pad investicija, razvoja, pad broja radnih mjesta.
Vi suprotno očekujete od eurozone od onoga što nas svi drugi uvjeravaju?
Da očekujem sve točno govorim dvije godine i istovremeno slušam da će mi pasti inflacija i da će mi biti sjajno. Ja bih pozvao sve da mi objasne kako će nas euro zaštiti? Kad je sve laž, a temeljna laž je krenula od razloga zašto uvodimo euro do Christine Lagarde koja je rekla ‘dobro došli u euro, euro vam je štit’. Pa sad nek Christine Lagarde objasni hrvatskom narodu, ili Litvi, Latviji i Estoniji, kako ih je to euro zaštitio od inflacije 20 post? A Sandra Švaljek nek nam objasniti kako mi s tim štitom možemo ući u tehničku recesiju? Jer samo nekome tko ne živi u Hrvatskoj ekonomiji postoji nešto što je tehnička recesija. Ono što je stvarnost je kad dođeš u trgovinu, vidiš da je nešto skuplje i ne možeš kupiti. To je realnost, ali očigledno se nitko ne želi suočiti realnosti.
Kako tumačite hrvatsku stopu od 13 posto od drugih u Europi, Francuska ima 7%, Estonija 22%?
Što je ekonomija manja, udar je veći, veće ekonomije imaju manju inflaciju kao što su Francuska i Njemačka, a najmanje ekonomije kao što su Litva, Latvija i Estonija imaju najmanju ekonomiju i najveću inflaciju. Mađarska i Češka – uzimamo ih i govorimo da ih pogledamo kako im je loše, a pritom nitko, počevši od guvernera koji se uspoređuje s njima, ne kaže da guverner mađarske Centralne banke digao kamatnu stopu 13%, kreirao antiinflatorni plan, radi svoj posao. S kim se, u stvari sprdamo i koga ponižavamo i omalovažimo? One koji se rade svoj posao, bore se i trude i guverneri koji nastoje smanjiti inflaciju svom narodu radom? Mi smo došli do toga da nam je vrhunac monetarne ekonomske politike ismijavati one koji rade i nešto pokušavaju. Sve što se kod nas priča da se ne može, te iste zemlje, a to su Mađarska, Češka, Rumunjska, provele su…
Jesmo mogli imati manju inflaciju od 13 posto da je neko poduzeo neke korake?
Naravno da – da. Prije godinu dana otišao sam i imao sastanak s Vedranom Šišićem, glavnim ekonomistom HNB-a i rekao sam mu sve što dolazi i ponudio: ‘Daj da vam napišem kako da se ovo izbjegne’. I njegov verbalni nepismeni odgovor bio je: ‘Nama to ne treba.’
Mi smo zamrznuli cijene, a one su opet 20% veće. Ima li od toga koristi?
Naravno da nema, kompletna infrastruktura ekonomije 2021. promijenila, sve kako smo funkcionirali zadnjih 40 godine, od 1982. promijenilo se. Morate prilagoditi i fiskalnu i monetarnu politiku kako to funkcionira. To je elementarna ekonomska znanost.
Što je Vlada mogla napraviti za inflaciju da ne bude 13 posto?
Prvo grandiozni i hvaljeni Nacionalni plan oporavka i otpornosti nam kreira otpornost od čega? Zašto u njemu nije izgrađena ni jedna elektrana? Koliko elektrana, nuklearni smo napravili, koliko je državnog zemljišta stavljeno u službu da se praktički odmah angažiraju solari i vjetroelektrane, koliko zakonskih akata je napravljeno da se cijela ta procedura dobivanja solara olakša. Evo vam odgovor.
Rekli ste da ste dobri u predviđanjima, da ste sve predvidjeli zadnje dvije godine. Valda je napisala u donošenju proračuna da se iduću godinu očekuje inflacija od 5,7 posto, je li to točno?
Može se reći to jer Vlada govori o prosječnoj stopi inflacije. Bolje pitanje je – je li deficit koji su izračunali točan? A nije, i kako će se financirati na međunarodnim tržištima kad nam kamatna stopa na desetogodišnjoj obveznici bude šest posto?
Zašto je hrana u Hrvatskoj skupa kao u bogatijim zemljama?
Zato što se 20 godina kontinuirano uvjeravamo da ma, me treba proizvodnja ništa i da sve prodajemo strancima i da će nam biti super. Eto zato.
