U emisiji Direkt zatekla nas je nevjerojatna činjenica – u Imotskom nitko ne odvaja otpad. Ipak, sada je jasno da to nije posljedica nemara građana prema plastici i kartonu, već zato što u samom gradu ta usluga jednostavno ne postoji. Slična je situacija i na Korčuli i Visu, dok je Split, među velikim gradovima, najlošiji po pitanju recikliranja. Čini se da odvajanje otpada u Dalmaciji nije osobito popularna praksa.
S druge strane, gradovi poput Preloga i Osijeka mogu se mjeriti s europskim uzorima poput Ljubljane i Kopenhagena. Iako se čini da zelena revolucija kod nas ne cvjeta svugdje jednako, u Europi se države nadmeću u tome tko će bolje pretvoriti otpad u izvor energije. Ljubljana, primjerice, odvaja čak 70 posto otpada, a cijela Slovenija doseže 60 posto.
U Hrvatskoj su najbolji rezultati u Prelogu s 68 posto, Murskom Središću s 65, Buzetu sa 60, dok Osijek i Slavonski Brod bilježe 58 i 57 posto. No, prema jugu brojke padaju. Na samom dnu su Imotski s 0 posto, Korčula s 0,5 posto, te Obrovac, Vrgorac i Čabar. Postavlja se pitanje – što je uzrok tolikom zaostatku pojedinih krajeva?
Zmajlović: ‘Sustav ne funkcionira’
„To jasno pokazuje da sustav ne funkcionira. Ako stvarno želimo dosegnuti europske ciljeve i prestati biti smetlište Europe, Ministarstvo mora prestati zatvarati oči i početi koristiti alate koje već ima“, izjavio je Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša.
Kao država, u posljednjih deset godina napravili smo velik iskorak u odvajanju otpada – danas odvajamo znatno više nego nekada. Imamo i nove, suvremene centre za gospodarenje otpadom, doduše ne u broju koji je bio obećan, ali ipak napredak postoji. Međutim, u posljednje dvije godine rast odvajanja usporava.
Problem nisu samo kante kojih nedostaje. Primjerice, u Zagrebu se u žute spremnike za plastiku često bacaju stvari koje tamo ne pripadaju – poput iskorištenih pelena, trulih bundeva, kutija metaka ili čak razbijenih televizora.
Više pogledajte u video prilogu Ivana Skorina, kojeg prenosi Danas.hr.
